Ravnateljica Zadarskog centra za socijalnu skrb, čiju smjenu je zatražila resorna ministrica Nada Murganić još nije smijenjena, a pitanje je hoće li se to i dogoditi.

Ministrica je smjenu zatražila zbog, kako je rekla, teških propusta u radu kad je riječ o obitelji s Paga u kojoj je otac pokušao ubiti četvero djece. No Upravno vijeće Centra uzelo je vrijeme da prouči iskaze i inspekcijski nadzor, a stručni nalaz Komore socijalnih radnika utvrdio je tek lakše povrede u radu Centra, a ne teške, kako je tvrdila ministrica.

U međuvremenu socijalni radnici iz Centara širom Hrvatske, pogođeni što se, kako kažu, jedino njih proziva zbog tragedije u Pagu, zatrpali su Komoru dopisima o lošim uvjetima rada i nemogućnosti obavljanja svog posla na kvalitetan način.

Ispunjava li ova država uopće Ustavnu odredbu o Hrvatskoj kao socijalnoj državi? O tome smo u u Točki na tjedan razgovarali sa stručnjakom za socijlani rad sa Zagrebačkog pravnog fakulteta Ninom Žganecom i glasnogovornicom Komore Nelom Pamuković.

“Mislim da ovu situaciju koja ima sva obilježja krize treba iskoristiti kao šansu da se o sustavu socijalne skrbe počne razgovarati i razmišljati drugačije. To je važan i veliki sustav koji je nekako ostao u sjeni pojedinih afera, pojedinih događaja. Ima preveliku važnost da bi ostao u toj ravni, ali naravno treba govoriti i o brojnim problemima koji su vezani za taj sustav”, rekao je Žganec.

Pamuković priznaje da sustav ima problema, ali ne slaže se s time da on ne funkcionira.

“Govoriti da sustav funkcionira nema smisla. Tragično je da o sustavu prrogovaramo kada su tragične okolnosti. Tragično i tužno je što javnost ne zna koliko institucije koje su u sustavu upozoravaju na izrazite potkapcitiranosti sustava, o neadekvatnim uvjetima radi. Mi ne odričemo svoju odgovornost kada ona postoji, ali isto tako pozivamo i na odgovornost za stanje sustava.

Prema preporukama Europske unije, jedan socijalni radnik trebao bi skrbiti o 50 obitelji. U Hrvatskoj jedan socijalni radnik skrbi o 100 obitelji, no u praksi to bude i 200. Podaci također pokazaju da za jednog korisnika socijalni radnik ima samo šest minuta. A na 1500 socijalnih radnika dolazi pola milijuna korisnika. 

U Hrvatskoj nedostaje 600-injak socijalnih radnika. Ima li ih toliko na tržištu?

“Prema mojim informacija na tržištu ih nema toliko. Prema evidenciji iz HZZ-a nekih 2300 ljudi je slobodno ovog trenutka u poslovima socijalne skrbi, no vrli mali dio njih su socijalni radnici. Prošle godine je HZZ to proglasio deficitarnim zanimanjem. Nama godišnje diplomira oko 100 studenata. Nema ih dovoljno na tržištu rada i trebat će ih obrazovati, u budućnosti zaposliti. Mi smo zaista presretni s motivacijom naših studenata, no nismo sretni s onim što se dogodi kad uđu u svijet rada”, rekao je Žganec.

“1500 naših radnika obavlja posao s korisnicima koji čine 10 posto ukupnog pučanstva Hrvatske. Svaki socijalni radnik prosječno ima nešto manje od 400 korisnika”, ističe kao jedan od glavnih problema Pamuković

Cijelo gostovanje pogledajte u videu. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram