Odvjetnik Veljko Miljević gostovao je u Novom danu i komentirao, među ostalim, prometnu nesreću u kojoj je sudjelovala ministrica Gabrijela Žalac.
“Prometne nezgode događaju se svakodnevno, a ovdje se, prema svemu sudeći, radi o nehajnom obliku krivnje, to jest, radi se o tzv. nepažnji, gruboj ili blagoj vidjet će se tijekom radnji koje će se poduzeti. Ovdje je izgleda naglasak bio na tome što je ministrica bila vrlo nepažljiva u pogledu utvrđivanja formalnih zahtjeva kad je u pitanju sudjelovanje u prometu. Ona nije vodila računa je li joj važeća vozačka dozvola. Kad je u pitanju ministrica, i u okolnostima koje se mogu tumačiti blagonaklono dobiva se poseban značaj, jer sama prometna nije imala elemente koji bi imali posebnu pažnju”, rekao je Miljević.
VEZANE VIJESTI
Istaknuo je da će se vještačenjem morati utvrđivati brzina kojom je ministrica vozila. “Kad je u pitanju nalet na pješaka, moraju se utvrditi sve okolnosti. Ovdje se desila nesreća izvan pješačkog prijelaza, ali treba se ustanoviti koliko daleko. Treba se vidjeti je li prilikom dolaska u tu opasnu zonu trebalo prilagoditi uvjete vožnje tom predjelu”, rekao je Miljević.
Vezano uz ministričinu isteklu vozačku dozvolu, Miljević je rekao da u kaznenom predmetu datum isteka nije element na osnovu kojega se utvrđuje odgovornost. “To će biti siguran dovoljan razlog za pokretanje druge vrste postupka, a to je prekršajni postupak. Ne želim prejudicirati, ali time će se utvrditi je li ispunjeno obilježje kojeg prekršaja ili ne. Vi time ne možete na bilo koji način prejudicirati odluku o glavnoj stvari – je li ministrica kao sudionik u prometu poduzela sve mjere da se obrati pozornost na situaciju u prometu i da se pravovremeno može zaustaviti ispred prepreke”, rekao je odvjetnik.
Kad su u pitanju kazne za navedeni prekršaj, Miljević je istaknuo da Hrvatska ima sustav široko otvorenih kaznenih sankcija, gdje je od najblaže moguće do najviše moguće kazne po zakonu strahovito širok okvir, pa se kazne kreću od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
“Dva su osnovna kriterija po kojima se određuje visina kazne, ovisno od toga koji je oblik ugrožavanja, ima li posljedice ili se posljedica zaustavila na ugožavanju, od oblika krivnje, a radi se o nehajnom u ovom slučaju. Prvo, posljedica koja je prouzročena iz nesreće – to je jedan kriterij i drugi je oblik krivnje, na temelju toga imaju precizno određene kazne. Za ugrožavanje od šest mjeseci do pet godina, ako je isto djelo za nehaj, kazna je blaža. Ako nastupa teža kazna, onda ide od jedne do osam godina. Čini mi se da je ovo zadnje okvir, šest mjeseci do pet godina, ali to ćemo znati tek nakon što nadležno državno odvjetništvo, ako do njega dođe, precizno navede oblik djela i zakonsku obvezu”, rekao je Miljević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
