U Newsroomu je gostovala Marica Vidaković, prokuristica Kraša i predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Agrokora.

Iz izvanredne uprave šalju se poruke da je sve ušlo u mirnu fazu, ali nešto se događa vezano za poziciju dobavljača u slučaju istrage DORH-a kada su u pitanju mjenice? Jesu li dobavljači ti koji bi trebali biti fokus istrage?

“Mogu govoriti samo o uvjetima u kojima su poslovali hrvatski dobavljači. Napravit ću presjek od 2012. godina na ovamo. Bilo je niz gospodarskih problema – recesija, ulazak u Europsku uniju, dumping. Bilo je to izrazito izazovno vrijeme za gospodarstvenike, a najveći gospodarski subjekt Agrokor našao se u velikim problemima s nelikvidnošću, odnosno prevelikom kreditnom zaduženošću. Tada su oni koje je velika izloženost boljela, to su velike poslovne banke, zapravo osmislile model i osnovale kćerke faktoringe i prebacile svoju zaduženost preko faktoring kuća na dobavljače.”

Maskirale problem?

“Apsolutno se tako može tumačiti, ja ne mogu reći da je bila namjera, ali to se na koncu desilo.”

Nakon toga počinje priča s mjenicama u kojoj su s jedne strane faktoring kuće, s druge dobavljači. Razgovarao sam neslužbeno s nekoliko dobavljače i oni postavljaju pitanje – propitkuje li itko odgovornost faktoring kuća, odnosno banaka?

“To vam ja ne mogu reći, za to su nadležne neke druge institucije. Svi koji potencijalno budu morali dokazivati svoju zakonitost u poslovanju s Agrokorom, učinit će to na primjeren način na institucijama koje ih budu zvale. Ali mogu reći je da je poslovanje s mjenicama je bilo legitimno, zakonito i utemeljeno na Zakonu o mjenicama. U ovom procesu su jedini bili stvarno izloženi hrvatski dobavljači, odnosno svi oni koji su poslovali s mjenicama – iz jednostavnog razloga što su faktoring kuće svoju izloženost prebacile na dobavljače koji su morali dati svoje zadužnice ili neki drugi kolateral, odnosno garanciju za izloženost.”

Hoće li dobavljači zahtijevati da se propita faktoring, odnosno odgovornost banaka kao kreatora tog biznis modela?

“Ukoliko i ako se pokrene proces i ako budemo morali dokazivati svoju nevinost, tada ćemo apsolutno uključiti ne samo faktoring društva, ne samo banke, nego i ostale institucije unutar RH koje su bile nadležne – bilo da su to regulatorna tijela, bilo da su to druge institucije. Apsolutno ćemo ih pozvati ili kao svjedoke ili suučesnike u ovom procesu.”

Jesu li dobavljači sudjelovali u prikrivenom financirnju Agrokora?

“Na to se mogu samo nasmijati zato što takvo kvalifikacijsko djelo ne postoji u hrvatskim zakonima, ali ako će nas teretiti za prikriveno financiranje, koji smo vrlo uredno imali iskazano unutar svojih bilanca na pozicijama izloženost te mjenice, onda ću ja postaviti pitanje: Što je to kad država ne naplati PDV – je li to prikriveno financiranje? Što je to kada država ne naplati koncesiju – je li to prikriveno financiranje? Što je to kad država ne naplati zakup državnog zemljišta? Prije bih rekla da je to prikriveno financiranje. Mislim da ž, što se tiče ovog modela, njega su zapravo svi podržavali. Kad kažem svi, kažem – i banke koje su ga osmislile, i faktoring kuće koje su vrlo dobro zarađivale i sve ostale institucije koje su znale, mogle znati, mogle spriječiti, ali su vrlo svjesno, i nakon što je u Hrvatskom saboru 2014. donesen zakon o faktorinzima. Nažalost, on nije primijenjen, on je odgađan do 1. siječnja 2017. godine, kad je već bilo prekasno i sustav se pomalo urušio.”

Martina Dalić je u svojoj knjizi postavila pitanje zašto su čak dva ministra financija odgađali početak primjene tog zakona?

“To biste trebali pitati njih, ali očito postoji neki razlog.”

Jesu li dobavljači u strahu zbog istrage?

“Nemamo se čega bojati jer smo radili sve u skladu s postojećim zakonom. Ja osobno nisam pod istragom. Ali ono što želim reći – nakon Agrokora dobavljači svoje pozicije znaju braniti i neće više biti na marginama društva, nego će uzeti aktivnu ulogu unutar društva – jer oni kreiraju BDP i oni su ti koji pune državne blagajne.”

Fortenova je spremna – kađe izvanredna uprava. Jesu li dobavljači zadovoljni razvojem situacije kako je kreira izvanredna uprava?

“Ne baš. Premalo je informacija koje po službenim kanalima dolaze, preko člana vjerovničkog vijeća, odnosno mene koja predstavljam jednu grupu vjerovnika. Moram priznati da neke stvari pročitam iz medija. Ono što se dešava, a nikako nije dobro, nakon nagodbe mi točno znamo koja je uloga dobavljača, koja je uloga vodećih vlasnika, koja je podjela obveza i prava između nas. Događa se to da unutar same grupe pokušavaju dovesti neke nove dobavljače, koji dampingiraju, bilo uslugama, bilo robom, i na taj način pokušavaju promijeniti bit nagodbe.”

Izvanredni povjerenik s vama ne komunicira na adekvatnoj razini?

“Privremeno vjerovničko vijeće se rijetko sastaje iako su vrlo turbulentna vremena. Čujemo se samo ako je nešto jako jako hitno, ako se traži suglasnost ili glasovanje po nekoj od točaka.”

Je li vas strah novih vlasnika, raspleta trgovanjima udjela?

“Ne, ja se veselim novim vlasnicima jer će brinuti o svom kapitalu i biti moji poslovni partneri kojima će biti stalo da biznis profunkcionira. Imamo zajednički interes ojačati i poboljšati to društvo. U ovom trenutku ljudi koji rade poslove implementacije (nagodbe) su daleko od operativnog biznisa i nisam sigurna koliko ih interesira.”

Sto milijuna eura potrošenih na savjetnike, takozvanu grupu Borg, je li to vrijedilo?

“Nije baš tako kako mediji pišu. Postoje oni koji su puno radili, a malo zaradili i postoje oni koji su puno radili i manje zaradili. Nitko nije malo zaradio, ali je manje zaradio. Kada govorite o grupi Borg, ja sam to nekoliko puta istaknula, ja ne poznajem tu kategoriju i ne znam je li itko ikada dokazao da su oni grupa Borg. Ali ako me pitate o pojedincima s kojima sam surađivala, moram reći da su ti ljudi iznijeli posao oko nagodbe.”

“Vlasnici uvijek vode računa o profitu, zapolenima i biznisu. U ovom trenutku mislim da, ne mogu sa sigurnošću reći da je to stav svih konzultanata, ali oni segmentalno gledaju svoj dio, a nije važno hoće li neki drugi uspjeti.”

Kažete da je nagodba dovoljno dobro napisana da vas može zaštititi, međutim oni koji su nezadovoljni stalno je dovode u pitanje. Zatražena je revizija na Vrhovnom sudu, Europska komisija je potvrdila da je bilo žalbi. Strahujete li od nekog povratnog pravnog efekta koji bi je mogao ugroziti?

“Sve što je rađeno, rađeno je u skladu s postojećim zakonima i propisima. Ne bi trebalo biti upitno.”

Je li roll-up prenapuhan?

“S odmakom od dvije godine sve izgleda drugačije, ali kad su police prazne, kada stoka u Belju nema što jesti, kada jedna Jamnica nema ambalaže,… Kada je kredit dignut, prvo je trebalo platiti ono što je bilo urgentno. Dobavljači su dobili 670 milijuna eura plaćenih.”  

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram