Nakon zatišja u prošloj godini, u ovoj nam prijeti poskupljenje svih energenata. Od ponedjeljka poskupljuju i plin i struja.
Prosječno hrvatsko kućanstvo za plin će mjesečno izdvajati dvadesetak kuna više, dok će poduzetnicima koji koriste takozvanu zajamčenu uslugu HEP-a struja poskupjeti za 20 do 30 posto.
Od prvog travnja plin ćemo plaćati do 6,9 posto skuplje, prosječni račun narast će za oko 20 kuna. No, s tim možemo biti sretni jer zakon o tržištu plina još nas štiti od punog tržišnog udara. Ne zadugo jer do pune liberalizacije doći će za dvije godine.
Uskoro ćemo biti potpuno izloženi hirovima tržišta. Što tada? Zagovornici otvorenog tržišta tvrde – cijena plina ne smije biti socijalna kategorija, kao ni cijena električne energija, koja će uskoro poskupjeti za dio poduzetnika.
No, ako ne bude većih geopolitičkih poremećaja, možda se, ipak ne dogodi neki plinski cunami za dvije godine.
Spajanjem na Transjadranski plinovod, ističe šef PPD-a Pavao Vujnovac, Hrvatska više ne bi bila slijepo crijevo, već tranzitna zemlja, što će znatno popraviti njezin energetski položaj. Za dvije godine imat ćemo i terminal za ukapljeni plin.
Iako mnogi sumnjaju u njegovu profitabilnost – u državama koje imaju pouzdane alternativne pravce lakše se ispregovaraju niže cijene ruskog plina.
Energetska strategija u javnu raspravu ulazi u drugoj polovici travnja, najavljuje ministar. Prema njoj, Hrvatska će 2050. trošiti dvadesetak postotaka manje energije, ali će svakako trošiti više plina nego danas.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
