U Newsroomu je temu oglašavanja političkih stranaka na društvenim mrežama komentirao Filip Rodik, član udruge Code for Croatia i GONG-a.
Koliko su podaci koji cirkuliraju na društvenim mrežama tranparentni i tranparentno provjerljivi?
“To je kompleksno pitanje. Ajmo krenuti od toga što su društvene mreže. Facebook ću uzeti kao primjer jer je najveći. Trebao je biti alat za povezivanje, a ispao je alat koji omogućava, recimo političarima, prikupljanje, ali i distribuciju informacija. Ono što mi možemo prikupiti i saznati od Facebooka o tome kako politika koristi društvene mreže, u vremenu se mijenja. Trenutačno imamo situaciju da postoji inicijativa Facebooka da otvori svoje podatke prema javnosti, pogotovo kad su u pitanju politički oglasi”, kazao je Rodik.
“Ali, na žalost, s naše strane imamo situaciju da Hrvatska u Europi zalaže za transparentnost i ‘gnjavi’ Facebook koji je potpisao kodeks protiv dezinformiranja, a mi na domaćem terenu ne možemo srediti taj problem jer prema nedavnoj odluci DIP-a Facebook nije medij, što tehnički gledano nije, ali ostaje činjenica da se mladi informiraju poglavito preko društvenih mreža.”
DIP je, dakle zaključio, da Facebook nije medij pa stranke u predizbornim kampanjama ne moraju izvještavati koliko su novca i na koji način trošili na Facebook?
“Točno, i to je velik problem. Vidjeli smo da su se u slučaju HDZ-ovih kampanja javili svjedoci koji su iz nekakve Dinamove PR agencije odrađivali prljavi posao na društvenim mrežama 2015. godine za kampanju Tomislava Karamarka i predsjednice. To je nešto što bismo htjeli provjeravati u stvarnom vremenu”, kaže Rodik.
“Koji je u biti problem – mikrotargetiranje omogućava da vi i ja primamo različite oglase. Hipotetski, moglo bi se dogoditi da stranka na vlasti targetira apolitične osobe za koje se zna da neće izaći na izbore i targetirati tu populaciju oglasima i narativom ‘svi su oni isti’, što će ljude potaknuti da taj dan ostanu doma i ne glasaju protiv HDZ-a.”
Facebook je objavio tzv. API za pretraživanje političkih oglasa – što to znači?
“To je programski pristup njihovoj bazi podataka gdje se u stvarnom vremenu može pregledavati kako se Facebook oglasi koriste. Njihovi oglasi su marketinški alat koji omogućava mikrotargetiranje ljudi prema hobijima i slično. Mi želimo vidjeti ne samo sa strane Facebook koji se oglasi koriste – nego vidjeti podatke stranaka: koliko su javnih sredstava potrošili na Facebook oglase, upariti to s Facebook podacima i vidjeti postoji li neka diskrepancija, jesu li prikazali stvarne brojke.”
GONG je danas objavio apel u kojem pozivaju Zdravka Marića da utječe na transparentnost kampanja na ovim izborima vezano za društvene mreže?
VEZANA VIJEST
“U DIP-ovom priopćenju odgovornost se prebacuje na ministra Zdravka Marića koji bi svojim pravilnikom trebao regulirati kako će se izvještavati na budućim izborima. Nije se oglasio po tom pitanju.”
Pod pretpostavkom da ministar Marić propiše pravilnik koji bi bio detaljan po tom pitanju, javnost će saznati koliko su stranke trošile na društvenim mrežama. Što možemo saznati od API-ja? Odnosno, koliko se u analizi može otići dalje od mehaničkog brojanja nečije prisutnosti?
“Bilo bi zanimljivo vidjeti kako pojedine stranke koriste društvene mreže. Ono što je meni osobno zanimljivo je da će Facebookova baza će postojati i za 20 godina. Ako se zakoni promijene, s odgodom ćemo vidjeti kako su se koristile društvene mreže na svim izborima. Sve prevare i mutne igre bit će jednog dana otkrivene jer su zapisane u Facebookovoj bazi. Još su na žalost dopuštene i možemo ih očekivati na izborima u petom mjesecu. Jer stranke neće morati zasebno stavljati stavke koliko su novaca potrošili, a kamoli kako je novac potrošen na društvenim mrežama. Vidimo iz primjera Hrvatske iz 2015. da se relativno prljavo igralo – da se vrijeđalo političke neistomišljenike, da su se podržavali komentari koji najviše odgovaraju nekoj opciji i slično.”
Koliko su ‘prljave kampanje’ na društvenim mrežama drugačije u Hrvatskoj nego u drugim europskim zemljama? Je li vojska nevidljivih plaćenih podržavatelja izraženija na istoku Europe ili na zapadu?
“Pitanje je kako to mjeriti bez suradnje društvenih mreža, bez uvida u Facebookovu bazu. Na primjeru Brexita i američkih izbora 2016. napravljena je ogromna analiza koja je pokušala otkriti tko je angažirao koga da sudjeluje, da se pišu negativni komentari i lažni sadržaj. Ideja je da se sve to ne radi naknadno, nego u stvarnom vremenu, da možemo djelovati preventivno i da imamo transparentnost predizborne kampanje i da možemo vidjeti sve – prije nego što se dogodi.”
Pogledajte cijeli razgovor:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
