Zašto je Hrvatska na začelju EU-a prema nizu parametara, što mu smeta kao poduzetniku, kako ocjenjuje Vladu Andreja Plenkovića u eksluzivnom intervjuu za N1 televiziju govorio je vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi.

Kako komentirate cijelu situaciju oko Uljanika? Je li Uljanik zreo za stečaj?

“Po informacijama koje dobivamo, kompanija je zrela za stečaj. Kapital Uljanika je odavno konzumiran, pojeden, novčani tijek je negativan i postojeći vlasnici, koliko se vidi, nemaju afinitet ili nemaju spremnost dokapitalizirati Uljanik. Zakonski su se stekli svi uvjeti ptorebni za stečaj i sigurno da je to jedna loša vijest prije svega za zaspolenike, a isto tako za sve poslovne partnere, za lokalnu zajednicu i Hrvatsku u cijelosti.”

Stečaj ne mora nužno biti kraj, no kod nas je često bilo upravo tako. Treba li se bojati stečaja? 

“Svjedoci smo povijesti slavne korčalnske brodogradnje, Inkobrod koji je završio u stečaju. Onda je na postojećoj infrastrukturi nizozemski ulagač iznajmio postrojenja, zaposlio dio ljudi i nastavio s proizvodnjom i na neki način održao barem jedan dio gospodarske aktivnosti. Stečaj ne mora biti tragedija, ali sigurno da stvari tijekom i poslije stečaja neće biti iste onima prije. Postoje pozitivni primjer, uzmimo Pevec. No dosadašnja praksa da se ubacuje bez kriterija novac poreznih obveznika je neprihvatljiva i mislim da ova situacija zove na alarm da jednom ovakvoj praksi mora doći kraj.”

Dolaze svakakvi prijedlozi, bivši ministar financija Slavko Linić rekao je da bi u priču trebali ući mirovinski fondovi.

“Mirovinskim fondovima upravljaju profesionalna društva i ljudi koji sjede u upravama tih društava. Oni novac ulažu tamo gdje će se oploditi i garantirati građanima i našem društvu i državi sigurne mirovine. Bilo koji prijedlog da zbog toga jer netko ima novca treba nekoga spašavati… Kapitala ima kao pjeska u pustinji, ali ide tamo gdje će se oploditi i gdje će biti siguran. Preporučiti da mirovinski fondovi ulažu u brodogradilišta, ne znam koja je logika.”

Vidite li dodirne točke između Uljanika i Agrokora?

“Djelomično. Definitivno možemo govoriti o krizi korporativnog upravljanja. Postoji odgovornost uprave i nadzornog odmora, postoji i odgovornost vlasnika, vlasnika koji je dužan imenovati kvalificiran nadzorni odbor, koji onda odabire kvalificiranu upravu. Vlasništvo obvezuje.”

Vidite li odgovornost države?

“Država ima dvostruku odgovornost – kao jedan od vlasnika i kao netko tko je javnim sredstvima pomagao, subvencionirao brodogradnju i konkretna brodogradilišta. Ne možete uprijeti prstom u jednu vladu, problem nije od jučer. Stvarala se percepcija da je riječ o izuzetno uspješnom brodogradilištu, da se upravlja kvalitetno… Nažalost, realnost je bitno drugačija.”

Agrokor je jučer dobio novo ime – Fortenova. Uprava kaže da je to novi početak. Je li novi početak?

“To je sigurno novi početak, nova kompanija s novim vlasnicima, ustrojena u korporativnom upravljanju na drugačiji način, s drugom strukturom ljudi i pretpostavljam, s drugačijom strategijom. Želim vjerovati da će ljudi koji uprvljaju biti mudriji, staloženiji, da će razvoj i rast financirati s izvorima adekvatne ročnosti u što većem omjeru vlastitog kapitala. Prethodna kompanija, Agrokor kakav pamtimo je zadnjih godina bio loše vođen, financiran kratkoročnim skupim kreditima, bio je neodrživ, pojeo svoj kapital. Prema izjavi bivšeg vlasnika jedan čovjek je donosio sve odluke, čitav niz isntitucija unutar firme su bile samo forma. To su nejgove riječi. Ja želim vjerovati da će današnji investitori biti dovoljno mudri i da će s tom komapnijom bolje upravljati nego dosad.”

Problem je roll-up kredit.

“Taj kredit je jako skup, vidjet ćemo kako će ga novi vlasnici i nova uprava refinancirati. Vjerujem što prije, sa što boljim uvjetima jer ovakab je neodrživ.”

Nekoliko mjeseci se povlači to pitanje.

“Želim vjerovati da se čekalo prelazak u zrcalne kompanije, u neki novi život i da će to biti kompanija koja će biti vođena kvalitetno, transparentno i na održiv način.”

Najveći vjerovnici su ruske banke ruske, kojima ovo nije core business. Očekujete li u skorije vrijeme prodaju udjela?

“Teško mi je to reći, uvijek je pitanje tko što nudi. Uvjeren sa da interesi za pojedine kompanije Fortanove sigurno postoje. Sadašnji vlasnici su značajne otpise doživjeli kroz ovu nagodbu i pitanje je koliko su spremni još ići ispod cijene koju su prihvatili. Ja bih rekao da u sljedećih godinu dana očekujem da se ništa suštinski neće promijeniti, da neće biti prodaje, a nakon godine do godine i pol možemo svjedočiti ili da će većina dionica ići ka nekom novom vlasniku koji ponovno može biti veliki fond ili neki strateški investitor ili će današnji menadžment krenudi u prodaju klastera, pojedinih kompanija. Ne smatram da treba brinuti da je ovo nešto što bi opterećivalo ruske banke jer kad gledamo njihove bilance, vrijednost Fortanove je na nivou promila.”

Je li Atlantic Grupa zainteresirana za pojedine tvrtki, puno se pričalo o tome?

“Mi smo u biznisu brendirane hrane i pića, jako cijenimo naše kolege iz Fortanove jer je riječ o kvalitetnim brendovima. Uvijek je pitanje što se prodaje, pod kojim uvjetima i za koju cijenu. U ovom trenutku ne vodimo nikakve prigovore. Ne želim prejudicirati ništa, ako će biti takvih razgovora mi ćemo to podijeliti s javnosti. Danas nema takvih razgovara.”

Jeste li zainteresirani?

“Ne mogu to reći. Kad bi rekao da jesam, to bi bio iskaz interesa. Mi kao kompanija pratimo što se događa na tržištu. Uvijek je pitanje tko što prodaje, po kojoj cijeni i kojim uvjetima. Danas ne postoji naš izražen interes prema dijelovima Agrokora.”

Kako danas poslujete s Fortenovom, jeste li zadovoljni?

“Naš odnos je kvalitetan, odvija se na svim tržištima, on je bio kvalitetan i u prošlosti. Oni u nama sigurno imaju stabilnog partnera. Postoji visok stupanj povjerenja.

Trojac iz vodnjanskog Infobipa proglašen najboljim poduzetnicima u Hrvatskoj.

“Infobip je najveća i najvrednija hrvatska tvrtka, negdje između tri i pet milijardi eura. 10 posto svih SMS-ova i WhatsAppova u svijetu se dnevno pošalje na tehnologiji Infobipa. Oni su prvi hrvatski jednorog, njih trojica su prvi pravi hrvatski milijarderi u eurima. Pokazali su da se iz Vodnjana, iz Istre, iz Hrvatske može biti relevantan igrač u globalnoj industriji, na globalnom nivou.”

Kako to sve država prati?

“Smatram da je pozicija države, odnosno javne uprave da stvori ambijent u kojem će se poduzetnici osjećati sigurno, ambijet u kojem će kapital biti siguran, ambijent koji će biti motivirajući.”

Koliko smo daleko od toga?

“Ništa u životu nije crno-bijelo. Imamo krasnih primjera tvrtki kojima su se nudile značajne povlastice da presele svoje tvrtke od Mađarske do Kanade. Odlučili su živjeti i stvarati u Hrvatskoj, pokrivajući globalno tržište.”

Je li to mazohizam?

“Nije, u Hrvatskoj postoje pretpostvke za kvalitetan život.”

Ali stalno to čekamo?

“Ja stvarno smatram da je to moguće, ja sam uvjereni optimist. Da nisam, ne bih radio to što radim.”

Nikako da se napravi iskorak, sve su to mali pomaci, poput porezne reforme.

“Mislim da je ona dobra. Vlada je napravila veliku stvar, moramo se vratiti na lex Agrokor. Vlada je bila odlučna u tome, možda nije bil osve idealno, ali ova Vlada je donijela zakon. Pitam se bili neka druga Vlada imala te hrabrosti ili bi dala još neku injekciju. Vjerujem da ova Vlada ima hrabrosti prekinuti s ovakvom praksom u brodogradnji.”

Prema posljednjim istraživanjima gospdoarski rast usporava.

“Moram konstatirati da ne vidim dovoljnu spremnost za promjene u privatnom sektoru. Lakše je kritizirati javni sektor, treba prvo gledati u vlastito dvorište. Poslovno pravilo je da se ozbiljne promjene u kompaniji rade kad kompanija radi dobro i kad je makrookruženje dobro. Naši poslovni ljudi često nisu skloni promjenama, pogotovo kad stvari idu dobro. Moja preporuka je mijenjati kad stvari idu dobro. Još uvijek su uvjeti stabilni. Shvatite to kao moj poziv široj poslovnoj javnosti – vrijeme je za promjene.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.