Na tržnici i u trgovini trošimo čak 28 posto kućnog budžeta, dok je europski prosjek samo 12 posto. I nije problem samo to što su plaće male nego to što je hrana u Hrvatskoj doista skupa, skuplja primjerice nego u Velikoj Britaniji.
Statistika je neumoljiva – gotovo svaku treću kunu, 28 posto, građani Hrvatske troše na hranu.
VEZANA VIJEST
Rumunji su drugi s 26 posto, nečlanica Unije Srbija troši 22, a Litva 20, dok je europski prosjek 12 posto.
Još ispod toga su Njemačka, Austrija i Velika Britanija čiji građani za hranu izdvajaju najmanje. Za ovakvu hrvatsku stvarnost stručnjaci nalaze više razloga, prvo što cijenu hrane podižu svi sudionici.
“Od poljoprivrednih proizvođača, prerađivačke industrije, veleprodaje, maloprodaje, ugostiteljstva ili koja je već zadnja karika u lancu vrijednosti. I svaki od njih ugrađuje svoje troškove. I evidentno je da su troškovi u proizvodnji, plasmanu i naročito logistici vrlo visoki”, kazala je za Vijesti.hrZvjezdana Blažić, konzultantica za sektor hrane.
Osim tradicionalno visokih marža, vrlo je visoko i porezno opterećenje na hranu.
“Stopa PDV-a je među najvišima u Europskoj uniji. Osim Danske, Hrvatska je donedavno jedina imala jedinstvenu stopu PDV-a na prehrambene proizvode. Sve druge zemlje imaju oporezivanje hrane između 7 i 9 posto, što onda naravno čini cijene hrane nižima”, rekao je ekonomski analitičar, Damir Novotny.
Iako Hrvatska ima četvrtu najnižu prosječnu plaću u Uniji, u čak 12 zemalja kupuje se jeftinija hrana – u nas plaćamo 96 posto od prosječne cijene u Europi. Manje plaćaju recimo Mađari, zatim Česi, pa očekivano i Srbi još izvan Unije, no jeftinija je hrana i u Španjolskoj pa čak i Velikoj Britaniji.
