Hrvatska još uvijek traga za 1.491 osobom nestalom za Domovinskoga rata te za 412 poginulih kojima se ne zna mjesto ukopa, ukupno to čini 1.903 neriješena slučaja, podaci su iz Prijedloga zakona o nestalima u Domovinskom ratu o kojemu će danas raspravljati Hrvatski sabor.
Jedno od načela na kojem se Zakon temelji je da nestale i smrtno stradale osobe, za koje se ne zna mjesto ukopa te članovi njihovih obitelji, imaju jednaka prava bez razlike jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili, neovisno o rasi, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovinskom stanju ili bilo kojem drugom statusu.
Traženje nestalih i posmrtnih ostataka poginulih, obveza je hrvatske države, navodi se u zakonu kojim se 30. kolovoza proglašava spomendanom, Danom sjećanja na nestale osobe.
BiH i Srbija pitanje nestalih regulirale zakonima
Hrvatska sada nema zakon koji regulira nematerijalna prava nestalih i njihovih obitelji, Vlada, koja je zakon predložila, ističe da će jedinstveni zakon, na jednom višem stupnju, zaštititi temeljna prava nestalih i njihovih obitelji te pridonijeti očuvanju njihova dostojanstva.
U državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, s kojima Hrvatska ima otvoreno pitanje nestalih, to je pitanje regulirano zakonom. BiH je 2004. donijela Zakon o nestalim osobama, dok je u Srbiji pitanje nestalih od 1991. do 1996. godine uređeno Zakonom o upravljanju migracijama iz 2012. godine.
VEZANE VIJESTI
Nedostatak pravnog okvira u Hrvatskoj te postojanje pozitivnog zakonodavstva u tom području u susjednim državama, može proizvesti negativne učinke na Hrvatsku posebice kad se uzme u obzir mogućnost relativiziranja podataka o nestalima što posljedično otvara prostor i za relativiziranje povijesnih činjenica, navodi Ministarstvo hrvatskih branitelja koje će nadzirati provedbu zakona te jednom godišnje Vladi podnositi izvješće.
Pomoćnik ministra branitelja Stjepan Sučić izjavio je u srijedu kako se od predloženog zakona očekuje da jasno definira sva prava i obveze zemalja koje sudjeluju u procesu traženja nestalih osoba.
“Ovaj će zakon jasno definirati sva prava i obveze zemalja koje sudjeluju u procesu traženja nestalih osoba”, poručio je Sučić, upitan koji su konkretni pomaci zakona s obzirom da se Hrvatska sa Srbijom još uvijek spori oko arhiva.
#related-news_0
Brkić: Srbija mora otvoriti arhive
Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić poručio je pak da Hrvatska ne smije i ne bi trebala Srbiji dozvoliti pristup EU, dok ne dozvoli pristup arhivima. “Ono što Hrvatska mora inzistirati u provedbi ovog zakona, odnosno pronalasku nestalih, od Srbije pri njenom postupku pristupa EU da do kraja ispuni sve kriterije iz poglavlja 23 i 24, da otvori sve arhive i da sve informacije i podatke. I sve dok ne da, do zadnje točke i zareza, te podatke, Hrvatska ne smije i ne bi trebala dozvoliti pristup Republici Srbiji Europskoj uniji, ustvrdio je Brkić.
Podsjetio je da je Vlada sklopila sporazum s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom, kao i protokole o pronalasku nestalih i razmjeni tih podataka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
