Dizali ste kredit u švicarskim grancima, prije 15-ak godina i manje? Izgubili ste na kamatama, valutnim klauzulama... Banke tvrde da je takomoralo biti, a Udruga Franak da ste prevareni.
Presudu Vrhovnog suda Udruga Franak nazvala je povijesnom pobjedom, a nakon nje dio dužnika odlučio se na podizanje tužbi protiv banaka. Iva, jedna od 125.000 vlasnika kredita u švicarskim francima, već prikuplja dokumentaciju i ni nakon gotovo 15 godina borbe ne odustaje.
VEZANA VIJEST
“Ja sam papire već pripremila, čekam još da dobijem izračun kako bi moj odvjetnik mogao napraviti tužbu. Što se tiče dokumentacije, moram napomenuti da nije baš da se dobije za 15 ili 20 dana kako je to prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju. Ja svoju dokumentaciju skupljam još od prošle godine, od 12. mjeseca”, priča Iva Tadić.
Dosad je oko 10 posto dužnika podignulo tužbe. Međutim, izračuni pretplate nisu pravovaljani, odnosno jesu, ali ih sud ne priznaje. Ima toga još. U prosjeku, troškovi tužbenog procesa iznose do 15.000 kuna, no snosit će ih gubitnik spora. Za one koji tužbe ne podnesu, slučaj bi mogao otići u zastaru. Usprkos riziku, Goran Aleksić iz Udruge Franak smatra da se isplati ustrajati na tužbama: “Ljudi koji žele dobiti preplaćene kamate moraju tužiti najkasnije do 12.6. ove godine. Inače, ako ne tuže, izgubit će pravo na preplaćene kamate. Dakle, moraju tu malo riskirati. Ako padne, ako te revizije budu u koristi banaka, tu može nastati problem, to je točno”.
S njime se ne slaže predsjednik hrvatske udruge banaka Željko Adrović. Tvrdi da je rizik prevelik za obje strane, a troškovi previsoki. I upozorova i opet, one koji tuže, dakle, građane: “To će biti dugo parničenje, to će biti složeni procesi, vrlo skupi, ja bih rekao, jer će vjerojatno negdje trebati i vještačenja. Neizvjesnost i skupoća sasvim sigurno u kombinaciji predstavljaju jedan rizik”.
Jedno od mogućih rješenja, kako bi se izbjegnuli takvi sudski procesi, jest nagodba. No, za banke to nije opcija. Adrović tvrdi kako su u godini izvršenja konverzije izgubile milijardu eura, a da danas s tako velikim brojem klijenata ne mogu postupati jednako.
Dužnici smatraju da su banke jednostrano određivale kamate, bez prethodnih upozorenja. Iva svoje obveze prema banci namjerava ispuniti, ali isto traži zauzvrat: “Mi želimo dobiti ono što nam pripada. Nitko ne osporava da mi bankama ne trebamo vratiti novce, odnosno kredite, ali ako su se počinili prekršaji, onda za to netko treba i odgovarati.”
Izgledno je da do sporazuma i nagodbi neće doći pa će se odgovorni tražiti putem suda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
