FOTO Srbi, Židovi, Romi i antifašisti u koloni u Jasenovcu

Četvrta je ovo godina zaredom da u Jasenovcu gledamo odvojene kolone, ovu današnju i onu državnu, službenu koja će biti održana u nedjelju. Pripadnici manjina zbog, među ostalim, revitalizacije ustaštva u društvu, odbijaju u Jasenovac ići s državnim izaslanstvom.

Predsjednica se neće pridružiti nijednoj koloni, ona će, dok ne bude jedinstvene kolone, u Jasenovac doći sama, kako je najavljeno iz njezina Ureda.

 Današnja kolona krenula je put spomenika oko 11.30 sati. Organizatori očekuju oko 2.000 ljudi, javlja naša reporterka Mila Moralić.

U Jasenovcu su danas i predstavnici veleposlanstava Izraela, Nizozemske, Španjolske, Velike Britanije, Srbije, Slovenije, Njemačke, Francuske, Australije...

Ondje je i Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe.

 U Jasenovcu je i delegacija SDP-a.

Židovi, Srvi, Romi i antifašistu si, podsjetimo, današnje obilježavanje najavili još u ožujku.  Jučer, pak, svoj dolazak u Jasenovac najavili su SDP-ovci.

U njihovoj su delegaciji članovi Predsjedništva SDP-a Franko Vidović, Domagoj Hajduković, Arsen Bauk; kandidati za izbore za Europski parlament Mladen Novak, Joško Klisović, Barbara Antolić Vupora, Predrag Matić i Ranko Ostojić te članovi stranačkog Savjeta za veterane.

Milorad Pupovac ne gleda blagonaklono na dolazak kandidata za europske izbore na komemoraciju u Jasenovcu.

"Nadamo se da nitko neće slijediti medijsku objavu SDP u kojoj uz najavu dolaska njegova predsjednika s delegacijom ističu i kandidate za predstojeće evropske izbore. Molimo sve da imaju na umu da oni kojih se sjećamo nisu imali mogućnost izbora, ne samo između stranaka već ni između života i smrti", napisao je jučer na Facebooku Milorad Pupovac.

Koncentracijski logor Jasenovac bio je najveći i najozloglašeniji logor u NDH, koje su ustaše su počele uspostavljati ubrzo nakon dolaska na vlast za neprijatelje države definirane rasnim zakonima po uzoru na nacističku Njemačku.

Komemoracija se održava u povodu pokušaja proboja iz logora, koji su organizirali preostali zatvorenici logora 22. travnja 1945. godine. Oko 600 muškaraca iz logora Ciglana pokušalo je proboj, od kojih su preživjela 92 zatočenika. Isti dan započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11, ističe se na mrežnih stranicama JUSP-a.

Po podacima Spomen područja Jasenovac, do sada je u logoru utvrđeno imenom i prezimenom 83.145 žrtava Srba, Židova, Roma, Hrvata i osoba drugih nacionalnosti, a u muzeju procjenjuju da je konačni broj žrtava vjerojatno oko 100.000. Službena statistika bivše SFRJ isticala je brojku od 700.000 žrtava.