U Novom danu aferu SMS i optužnicu protiv Milijana Brkića komentirao je odvjetnik Veljko Miljević.
Koje je to obilježje kaznenog djela koje se može prepoznati iz onoga što je policija priopćila?
“Moglo bi se raditi o obilježjima četiri kaznena djela, ali mislim da su najbliže dva. To je neovlašteni pristup unutar kaznenih djela protiv računalnog sustava, programa i podataka, glava 25 Kaznenog zakona. Ono što sam ja čuo – to je neovlašteni pristup i neovlašteno presretanje računalnih podataka, članak 266 i 269 Kaznenog zakona.
Neovlašteni pristup je nešto što je sasvim sigurno temeljno kazneno djelo, koje je ovdje normirano. Nešto malo sofisticiranije i preciznije je ovo drugo kazneno djelo, a čini mi se da policija smjera na ovo drugo kazneno djelo – neovlašteno presretanje računalnih podataka.
Reći ću i da postoji računalno krivotvorenje i računalna prevara, koja se može odnositi samo na onog koji to radi – na jednog od njih, nikako na ostale, ali za ostale bi moglo doći ovo što sam sada nabrojao”, objašnjava Veljko Miljević.
VEZANA VIJEST
Ima li ova istraga ikakve formalne veze s istragom koja je dosad vođena protiv Curića i Varge?
“Teško je to reći. Po tekstu Zakona o kaznenom postupku ne možemo razlučiti kada počinje formalni kazneni postupak od svih onih radnji koje mogu ući u široki termin kaznenog progona, ali ne predstavljaju kazneni postupak u formalnom smislu.
Tu imate nešto što nitko ne spominje – po definiciji koja još uvijek stoji u Ustavu, kazneni postupak je onaj koji se provodi na zahtjev ovlaštenog tužitelja pred sudom.
Sasvim sigurno da prema definiciji iz ZKP-a iz 2008. godine imamo i kazneni postupak koji spada u formalni kazneni postupak, ali koji se još ne odvija pred sudom. Ali imamo prije njega izvide, istraživanje i posebne dokazne radnje koje mogu biti hitne.”
#related-news_0
“Jučer sam čuo odvjetnika HDZ-a, barem je tako u titlu bio potpisan, koji je rekao da se očito radi o istraživanju – i ja sam sklon tome, da bi se ovdje radilo o istraživanju, što je bitno za vaše prvo pitanje o kakvim se djelima radi. Istraživanje postoji kada postoji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje je zapriječena novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. Za neovlašteni pristup propisana je kazna do dvije godine. Sasvim sigurno to je niska kazna s obzirom na maksimalnu zapriječenu kaznu. Za ove druge oblike koje sam nabrojio, osim zadnje, računalne prevare, je maksimalna zapriječena kazna do 3 godine. To je ovaj formalni element po kojem se provodi istraživanje. Dakle, ne može se provesti istraga, istraga se provodi za ona djela za koja je propisana kazna preko 5 godina, a mora sse provesti za ona djela za koja je propisana kazna preko 15 godina. Ovdje nismo u situaciji u situaciji u kojoj bi se uopće mogla provoditi istraga – tu istrage nema, ne može se provoditi istraga, nego istraživanje. Ovdje se očito radi o istraživanju koje je proizašlo iz formalnog kaznenog postupka koji jej započeo u rujnu prošle godine. Ono što ima pravo branitelj Milijana Brkića je kad kaže da mu je sve skupa jako čudno – kakvo sad istraživanje ako se radi o materijalu koji je bio dostupan i u trenutku pokretanja istrage u rujnu. Tu je Ivo Farčić sigurno u pravu”, kazao je odvjetnik Miljević.
#related-news_0
Promatrajući izvan uskih zakonskih definicija – dosad smo imali sumnju da se proizvodilo nešto bazirano na lažnim podacima, a sada imamo dokaze da je bilo riječi o neovlaštenom ulasku i presretanju elektroničnih poruka. Hoće li sad DORH i istražitelji imati problem?
“Problem je velik. Vic je u tome da se tu radi o stvarima za koje, gledajući izolirano svaku za sebe, se može naći određenih elemenata kaznenog djela neovlaštenog pristupa. Očito imamo neovlaštenog presretanja računalnih podataka, ali tu zapadamo u sferu toga tko je tu oštećenik. Tko je osoba koja formalno može pokretati postupak?”
Pitanje je postoji li u slučaju neovlaštenog pristupa računalnim podacima žrtva – ako žrtva tvrdi da nije žrtva, postoji li sumnja u kazneno djelo?
“Apsolutno. Tada nam nedostaju posebne pretpostavke za kazneni progon i započinjanje kaznenog postupka. Ne navijam za nikoga, za ova djela gdje imamo tri godine, i ovo jedno jedino gdje je 5 godina, tu se goni po službenoj dužnosti.”
#related-news_0
Mogu li policija i DORH taj argument prihvatiti ili ne prihvatiti, jer oni su ipak zainteresirane strane – može li žrtva da bi zaštitila reći ja ne osjećam da sam žrtva i reći nema kaznenog djela?
“Imamo osnovno načelo legaliteta. Državno odvjetništvo i policija su dužni goniti za kaznena djela za koja postoji osnovana sumnja da su počinjena. Ali vi imate u Kaznenom zakonu takozvane izuzetke od gonjena po načelu legaliteta – gonjenje po načelu svrhovitosti, i u čitavom nizu djela imate mogućnost da DORH ocjenjuje je li svrhovito voditi kazneni postupak ili nije. Ovdje se miješaju privatni i javni interes.”
Mlijan Brkić je potpredsjednik Sabora, zamjenik predsjednika HDZ-a, a spominju se ljudi iz samog državnog vrha. Bi li se nešto u postupku promijenilo kada bi istraga našla dokaze o neovlaštenom prikupljanju podataka o članovima Saboru i Vlade?
“U takvoj situaciji, koja nije nemoguća, možda se detaljnim iščitavanjem može naći i takvih elemenata. On je visoko pozicionirana osoba u zastupničkom tijelu hrvatskih građana. U tom Saboru postoji barem jedan saborski odbor koji o tome mora voditi brigu – to je Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Njima se moraju podastrijeti ti podaci. Milijan Brkić je proizašao iz onog dijela policijskog aparata koji se zove tajne službe, obavještajna zajedniica. Prema tome, moguće je da tu ima i toga.”
U ovoj fazi, objašnjava odvjetnik, nema jasanog odgovora na pitanje može li se donijeti kakva odluka Mandatno imunutetnog povjerenstva, i to sve do donošenja optužnog akta. Tada optužnica mora ići u proceduru i čeka se odobrenje za progon, zaključio je Miljević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
