Izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama donose znatno strože kazne. Tako se recidivistima prvi put propisuje mjera privremenog oduzimanja vozila. Hoće li to promijeniti crnu statistiku?

Gosti emisije Otvoreno HRT-a bili su Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, doc. dr. sc. Rajko Horvat, Fakultet prometnih znanosti, mr. sc. Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva, pročelnica Sekcije za psihologiju prometa, Juraj Šebalj, vozač relija te dr. sc. Zdravko Peran, prometni forenzičar u Europskom istraživačkom centru za nesreće.

O uzrocima nesreće u četvrtak u kojoj su četiri osobe smrtno stradale, Josip Mataija, nije htio govoriti, ali je rekao da se radi o najtežoj nesreći ove godine.

“Jedina osoba koja je preživjela tu nesreću bio je suvozač koji je bio uredno vezan. One priče koliko je pojas koristan ili ne, potpuno padaju u vodu. On nije bez razloga svrstan “među četiri ubojice u prometu.””

Podaci govore da 40 posto vozača i suvozača se ne vezuju, a samo 14 posto se ljudi vezuje na stražnjim sjedalima. Iako je obvezno vezivanje na svakom sjedalu obavezno. Također, deset posto od svih poginulih u prošloj godini stradali su jer se nisu vezali pojasom.

“Pojas dokazano koristi. Može se dogoditi situacija da putnici na zadnjem sjedištu nisu vezani i da onda dovedu do usmrćivanja primjerice vozača i vozača koji su vezani.”

U prijedlogu novoga zakona kazna za nevezivanje pojasom povećala bi se kazna s 500 na tisuću kuna. U Europskoj uniji pozdravlja se pak svako smanjenje brzine na cestama.

“Smrt u prometu nije opravdana, treba rješavati probleme. Je li povećanje kazne na 1000 kuna, mislim da je ipak potrebna edukacija da ljudi uoče od malih nogu da je to potrebno. Sve ide u tom smjeru da će vozila biti takva da se ona ne mogu pokrenuti, ako niste zavezani”, kaže Zdravko Peran, prometni forenzičar u Europskom istraživačkom centru za nesreće.

“Ljudi se ne vežu jer očito misle da su tako nevezani slobodniji, možda čak i sigurniji. Nemaju sve informacije o potrebi korištenja sigurnosnog pojasa”, kaže Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva, pročelnica Sekcije za psihologiju prometa.

Geneza problema jest kako ćemo poštivati prometne propise, ističe Rajko Horvat, Fakultet prometnih znanosti.

“Mi postavljamo pitanje zašto je novčana kazna visoka. Ali ona je samo jedan element koji odvraća čovjeka od nečinjenja.”

Vozač relija Juraj Šebalj ističe da oni imaju cijeli niz sigurnosnih sustava te da ne može vjerovati da neki ljudi smatraju da su sigurniji nevezani. Hrvatski vozači ne poštuju prometna pravila, događaju se i potpuno nepotrebne prometne nesreće koje bi se mogle spriječiti, ističe Ljiljana Mikuš.

“Važna je prometna kultura i važno je znati se ponašati se u prometu, a to se kažnjavanjem neće postići. Prometna kultura se uči od najranije dobi. Posebno su važne auto škole. Potrebna je i represija te prevencija i edukacija. Cilj je smanjiti broj poginulih na cestama.”

Pitanje je obrazovanja u odgojno-obrazovnim ustanovama.

“Jedini sustavni proces obrazovanja imamo samo u auto školama. Mi nemamo edukaciju djece “koji su spužve” i sve upijaju. Imamo u osnovnim školama o stupanju u promet, ali kasnije to prestaje. Intencija osobe od 16 ili 18 godina je samo položiti vozački ispit. On brzo savlada prometne propise, a dobivamo poluproizvod koji se educira od drugih sudionika u prometu. Drugi sudionici imaju bolju tehniku i tu nekulturu šire na te mlade. Samo sustavno obrazovanje i promjena svijesti cijeloga društva mogu donijeti rezultate. Sabor i Vlada moraju promijeniti svijest i da je sigurnost na cestama i demografski problem”, ističe profesor Horvata s Fakulteta prometnih znanosti.

Vani postoje napredne škole vožnje.

“U centru Zagreba ja znam kočiti kad imam zeleno jer se bojim da me ne udari netko tko je prošao na crveno. Ljudi misle da sam lud”, ističe vozač rallyja Juraj Šebalj.

Prema znanstvenim istraživanjima kada se pojavio ABS, onda su se vozači krivo informirali da on skraćuje put kočenja.

“On skraćuje put kočenja u idealnim uvjetima, a kada je kiša ili snijeg, upravo suprotno, on produljuje vrijeme kočenja, ali osigurava upravljivost vozila, da ne prokližete”, dodaje profesor Horvat.

Važno je i pitanje prometne infrastrukture, je li ona dobro projektirana. Govori se i o crnim točkama.

“Hrvatska poboljšava prometnu infrastrukturu i njenu opremu. Ceste moraju osigurati sigurno kretanje vozila i ono je što je najvažnije, kada su pitanju mostovi, nadvožnjaci, vijadukti, da oprema omogućuje da vozilo ne sleti s ceste u provaliju, more ili rijeku. Čovjek može pogriješiti, kako pijan tako i trijezan, ali ne smije sletjeti u provaliju”, zaključuje Zdravko Peran.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.