Kad počne s radom, novi glavni državni inspektor Andrija Mikulić u svojem će kabinetu sveukupno imati sistematiziranih 18 radnih mjesta - gotovo četiri puta više nego što je za obavljanje posla bilo potrebno njegovu prethodniku Branku Jordaniću, piše u Uredbi o ustrojstvu ovog novog-starog tijela, predstavljenoj na jučerašnjoj sjednici Vlade.

Novoosnovana institucija objedinjavat će svu silu administrativnih radnih mjesta bez kojih je Državni inspektorat prije regularno poslovao. U samom kabinetu osim Mikulića će sjediti i njegov zamjenik te čak četiri pomoćnika. Između ostaloga, Inspektorat će u mandatu Andrije Mikulića, prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu, imati pet puta veći Sektor za ljudske potencijale, namijenjen primanju novih djelatnika, od starog Inspektorata, s ukupno 103 radna mjesta, opremili su se i zasebnim, izdvojenim računovodstvom, u koje će, kako je predviđeno, zaposliti čak 30 radnika, imat će i vlastiti Sektor za informatiku sa 27 radnih mjesta, a u Sektoru nabave i strateškog planiranja, koje se također osniva kao nova administrativna služba, planirano je maksimalno 30 radnih mjesta.

Novi Državni inspektorat, naime, na jednom će mjestu objediniti čak 17 inspekcija koje su dosad poslovale pri sedam ministarstava, a novoosnovano tijelo će, kad se zbroje sve inspekcije, imati 1995 sistematiziranih radnih mjesta, što je oko 500 radnih mjesta više od onoga koliko su preuzeli iz inspekcija koje su djelovale po ministarstvima. Ovakvim ustrojem Inspektorat će ući u krug državnih institucija s najviše zaposlenih, pa će, recimo, prestići Hrvatski zavod za zapošljavanje, koji ima 1500 zaposlenih, te biti za samo 200-tinjak radnih mjesta manji po broju zaposlenih od HZZO-a, sustava koji skrbi za zdravstvenu zaštitu svih hrvatskih građana.

Koliko će predviđenih mjesta u Inspektoratu biti popunjeno zaposlenicima, jučer se od glavnog državnog inspektora Mikulića nije moglo, no ministar uprave Lovro Kuščević napomenuo je da očekuje razinu popunjenosti kao i u ostalim tijelima državne uprave, što bi, prema njegovim procjenama, trebalo biti na razini 80 posto sistematiziranih radnih mjesta. “Uredba je rađena prema svim propisima, a je li broj radnih mjesta neracionalan, teško mi je reći. U svakom slučaju, logično je da jedno takvo tijelo treba oformiti administrativne službe koje mu pomažu u radu poput računovodstva, informatičke službe i ostaloga jer su inspekcije, koje su dosad bile pri ministarstvima, u tim tijelima dobivale birokratsku podršku koja bi im sada nedostajala. No, ne vjerujem da će biti nekih velikih dodatnih zapošljavanja”, izjavio je ministar Kuščević za Jutarnji list te napomenuo da osnivanje sektora za ljudske potencijale treba pozdraviti “jer razvoj ljudskih potencijala svakako treba poticati”.

Osim komentara državnog inspektora Mikulića, tijekom jučerašnjeg dana nije bilo moguće pribaviti ni službene podatke o planiranom zapošljavanju u novoosnovano državno tijelo, ali ni podatke o predviđenim izdacima za plaće koje će, osim onih inspekcijskih, uključivati i plaće za mnoga rukovodeća radna mjesta koja će u inspektoratu nastati zahvaljujući osnivanju ukupno 23 sektora.

Pored toga, sustav će imati pet područnih ureda, u Zagrebu, Varaždinu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a svaki od njih imat će vlastite službe, odjele i ispostave. Osim izdataka za potencijalno gotovo 2000 zaposlenih, država će svakog mjeseca izdvajati i 150.000 kuna za najam Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu, gdje će biti sjedište Inspektorata. Do 1. srpnja u Ininu bi se zgradu trebao smjestiti središnji ured Inspektorata te Područni ured Zagreb s ukupno 500-tinjak ljudi. U konačnici, na tri kata ove zgrade trebalo bi biti smješteno oko 700 zaposlenih.

Kako je pojašnjeno u Uredbi o osnivanju, kabinet glavnog inspektora obavljat će “administrativne i protokolarne poslove za glavnog inspektora i njegove pomoćnike, dok će sektor za ljudske potencijale biti zadužen za nova zapošljavanja te će se dijeliti na tri službe – onu za ljudske potencijale, jednu za pravne poslove i jednu za uredsko poslovanje, a te će se službe, pak, dijeliti na odjele i odsjeke. Inspektorat će posebno glomazan biti u odnosu na veličinu ovog tijela prije njegova ukidanja 2014. godine, kada je ta institucija, prema uredbi o osnivanju, imala sistematiziranih 969 radnih mjesta. Osim kabineta glavnog inspektora, koji je tada imao samo pet radnih mjesta, postojao je još i Sektor za opće poslove sa 72 sistematizirana radna mjesta te još njih 22 u ljudskim potencijalima. Sveukupan broj zaposlenih onda je, prema podacima sindikata, bio 786, no treba uzeti u obzir da tadašnji Državni inspektorat nije obuhvaćao mnoge inspekcije, kao što je cijela sila poljoprivrednih inspekcija, sanitarnu inspekciju, inspekcije iz segmenta zaštite okoliša i druge.

Mikulić je jučer na Vladinoj sjednici rekao da je Inspektorat od 1. travnja preuzeo 1460 službenika te 17 inspekcija iz osam ministarstava. Između ostaloga, tvrdi da će novo tijelo biti racionalnije od prijašnjeg sustava inspekcija, i to ponajprije zahvaljujući činjenici da je broj područnih ureda sa 60 smanjen na njih pet, a broj ispostava sa 370 na samo 37.

Podršku osnivanju institucije koja će na jednome mjestu objedinjavati sve inspekcijske službe pozdravio je predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša, koji je još 2014. godine kritizirao ukidanje Inspektorata. “Ovo je bolje za potrošače jer će jasno znati kojem tijelu trebaju uputiti svoje prigovore i žalbe umjesto da proučavaju pod kojim ministarstvom posluje koja inspekcija”, rekao je Pleša, piše Jutarnji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.