Vujčić: U javnom sektoru bolje bi bilo imati manji broj bolje plaćenih ljudi

Guverner HNB-a, Boris Vujčić, gostovao je u N1 studiju uživo.

Misija MMF-a završila je posjet Hrvatskoj. U njihovim ocjenama ima nekoliko “ali”.

Ono što se može iščitati iz te ocjene MMF-a da je ocjena makroekonomskog stanja u Hrvatskoj vrlo dobra, tu se radi o monetarnoj stabilnosti, stabilnosti tečaja, cijena i bankovnog sustava, a sad i nekoliko dobrih rezultata fiskalne politike, gdje ostvarujemo suficit, gdje javni dug triput brže pada od procjena. To je jedan vrlo pozitivan dio priče, s druge strane govori se da je potrebno nastaviti raditi na strukturnim reformama i da su one to što može povećati stopu rasta BDP-a Hrvatske. Pozitivno se navode mirovinska reforma, a djelomično i kurikularna.

Što treba poduzeti da bi Hrvatskoj bilo bolje?

Preporuke Europske komisije, između ostaloga, svode se na reformu javne uprave, odnosi se na poboljšanje upravljanja javnim poduzećima, koji ne ostvaruju dobar rezultat, odnosi se na smanjivanje troškova u zdravstvu, za koje znamo da su značajni, odnosi se i na teritorijalni ustroj koji je vrlo razmrvljen. Imamo veliki broj općina s velikim brojem nadležnosti i nastavak mirovinske reforme koja je u pripremi i reforma obrazovnog sustava.

Sve to znamo već godinama, no što se zapravo događa od svega toga?

Generalno možemo reći da smo u sudstvu imali poboljšanje situacije, jer se dio zaostalih slučajeva smanjuje, ali on je još uvijek velik i vrijeme koje treba za naplatu potraživanja od stečaja kod nas je jedan od najdužih u Europskoj uniji. Što se tiče broja zaposlenih u javnom sektoru, generalno se može reći da bi bilo bolje imati manji broj bolje plaćenih ljudi. Plaće su relativno niske, a broj zaposlenih je velik. To nije jednostavno, bilo koji broj smanjenja ljudi u javnom sektoru zahtijeva vrijeme.

Vidite li da se događa nešto od reformi?

Teško je nagraditi dobre ljude u javnoj upravi, pa oni odlaze iz nje. Bilo bi dobro da se donese zakon o plaćama, da se nagrade oni koji su bolji, a ne nekakva uranilovka iz koje svi dobivaju. Pitanje je njegove implementacije. Rekao bih da imamo svako toliko neke reforme, ali teško mogu reći da je to neki val, značajno ubrzanje.

Što vam u vlasti kažu, zašto ne ide brže?

O strukturnim reformama govorim godinama, a svodi se na otpore. Imate političke otpore različitim reformama, jer se netko osjeća ugrožen pa ih usporava.

Imamo prikupljanje potpisa za referendum protiv produljenja radnog staža. Što mislite, hoće li do njega doći i je li točno ono što Vlada komunicira, da će nas to koštati 45 milijardi kuna?

Ne znam tu računicu, ali sigurno je da je ta reforma na ovom tragu preporuka Europske komisije i da je pozitivno ocijenjena i od rejting agencija i od MMF-a.

Sindikati kažu da ni druge članice Europske unije ne postupaju po diktatu Europske komisije.

To su stvari koje sami trebamo raditi za sebe, nije stvar diktata. Postoje ljudi koji se time bave. Imamo situaciju relativno brzog pada stanovništva u Hrvatskoj i brzi pad radno sposobnog stanovništva i ako ne povećamo stopu participacije na tržištu rada, imat ćemo probleme i mirovine će biti male.

Rekli ste da će faliti pola milijuna radnika?

Tako je, izgubit ćemo pola milijuna ljudi u radnoj dobi i to je problem koji se mora adresirati na različite načine, a jedan od njih je duži rad.