Školska zbornica, grupa koja okuplja oko 12 tisuća stručnjaka povezanih s obrazovanjem, uputila je ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak te čelnicima sindikata otvoreno pismo u kojem traže veće plaće učitelja i nastavnika.
Oni tvrde da je većina sustava spremna na štrajk i smatraju kako bi plaće u prosvjeti trebale biti 30 posto više od prosjeka u državi. Uvjereni su da novca za bolje plaće učitelja ima, no da se on troši na pogrešne stavke, javlja Jutarnji list.
Njihovo otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:
“Poštovana ministrice Divjak, poštovani čelnici sindikata,
u Facebook grupi Školska zbornica, koja okuplja učitelje i druge stručnjake povezane s obrazovanjem iz cijele Hrvatske, provedena je anketa na temu spremnosti učitelja za sudjelovanje u štrajku, čiji bi cilj bio povećanje učiteljske plaće na razinu koju kao visokoobrazovani stručnjaci zaslužujemo.
Na uzorku od 1351 učitelja, njih 98,7 posto (1333 učitelja) izjavilo je kako je bezuvjetno spremno na sudjelovanje u štrajku. Petnaest je učitelja (1 posto) spremno sudjelovati u štrajku u slučaju da isti bude plaćen, dok tek troje učitelja smatra kako trenutačno nije prikladno vrijeme za štrajk.
Mogli biste se, poštovana ministrice i čelnici sindikata, zapitati odakle tolika želja među učiteljima za štrajk, budući da se ministrica u medijima hvali kako je za vrijeme njezina mandata došlo do značajnog rasta učiteljskih plaća!
Odgovor, nažalost, svi dobro znamo – ministrica manipulira činjenicama.
VEZANE VIJESTI
Kod navedenog ‘rasta’, dio je rezultat dogovora predstavnika sindikata javnih službi s Vladom Republike Hrvatske i to na pregovorima na kojima nitko iz Ministarstva obrazovanja nije niti sudjelovao.
Drugi je dio rezultat dogovora postignutog prije više od deset godina, a s čijom se primjenom dobrano probio zakonski rok, čime su novčano oštećeni svi učitelji, iako za to nitko od vladajućih nije odgovarao.
Ako su se kakva-takva dva rasta plaće dogodila, zašto su učitelji još uvijek tako nezadovoljni!?
Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj za 2018. iznosila je 6.242,00 kune, dok je prosječna plaća za Grad Zagreb iznosila 7.236,00 kuna.
Hrvatski je učitelj, dakle, kao visokoobrazovani stručnjak zaposlen u struci na radnome mjestu koje je državi, navodno, strateški bitno, plaćen manje od prosječne plaće za Republiku Hrvatsku.
Učiteljska plaća može neznatno rasti s godinama staža, napredovanjem u status učitelja mentora ii savjetnika i slično, ali gotovo sigurno neće narasti do razine prosječne plaće za Grad Zagreb.
Poštovana ministrice, poštovani čelnici sindikata, željeli bismo čuti što vi mislite o tome kolika bi učiteljska plaća, u odnosu na prosječnu plaću u državi, trebala biti?
Smatramo kako bi hrvatski učitelj, s obzirom na navedene kvalifikacije i odgovornost posla te negativan trend odlaska najboljih stručnjaka, trebao biti plaćen 30 posto više od prosječne plaće u državi te bi na taj način trebalo definirati i učiteljsku plaću.
Konkretno, to bi značilo da početna učiteljska plaća treba iznositi 8.114,00 kuna, što bi dodatno trebalo značajno rasti s napredovanjima i godinama radnoga staža.
Na godišnjoj razini to bi iznosilo nešto manje od milijardu i pol dodatnih kuna iz proračuna.
Znamo što ćete reći – da ‘taj novac jednostavno nemamo’.
Srećom, imamo dobre vijesti za vas – novca itekako ima!
Proračunski rashodi samo od 2018. do 2019. narasli su za sedam milijardi kuna. Dakle, da ste samo 20 posto rasta proračuna za tekuću godinu potrošili na vama navodno strateški bitan resor, imali biste učitelje s pristojnim plaćama.
Isto biste mogli postići i da, primjerice, smanjite izdvajanja za povlaštene mirovine za 20 posto, a ne moramo ni pomisliti koliko bi se tek novca dobilo kad biste uz pričanje o ‘racionalizaciji škola’ počeli, primjerice, govoriti o racionalizaciji općina i županija.
Novca itekako ima, pitanje je samo koji su vam prioriteti.
Prema onome što vidimo iz medija, čini se kao da dostojanstvo učitelja trenutačno nije visoko na ljestvici prioriteta.
Vrijeme se troši na promoviranje učiteljskih ‘online edukacija’, na kojima su mentori zaposleni izvan natječaja. Nitko ne zna koliko su plaćeni, a ponekad educiraju druge o temama za koje nisu stručni.
Vrijeme se troši na to da se za svaku pronađenu lažnu diplomu radi velika PR objava, koja mora ići u sve medije. Provjere diploma svakako pozdravljamo, ali samo za usporedbu, među zaposlenicima škola do sad ste u postotku pronašli oko dvije stotina puta manje lažnih diploma, nego ih je svojevremeno pronađeno među zaposlenicima Zagrebačkog holdinga.
Vrijeme se troši i na beskonačne nabave često loše računalne opreme, dok se u mnogim školama zidovi raspadaju, na neznanstvene ankete ‘zadovoljstva’ učitelja Školom za Život, na skupove na kojima se učitelje tjera da plješću u ritmu glupavih pjesmica. Vrijeme se, nažalost, troši čak i na to da nakon javnog istupa jedne učiteljice protiv stava savjetnice iz Agencije za odgoj i obrazovanje ista Agencija u nadzor učiteljici šalje upravo tu savjetnicu.
Troši se vrijeme, a još se više troši i novac.
Ne mislimo kako će ovo pismo naići na pozitivne reakcije iz sindikata, a još manje iz Ministarstva.
Ali sjetite se kako je ovo pismo počelo. Manipulacije PR Ministarstva pročitane su, a ako se sindikati unutar zakonskih okvira ikad pokrenu – za štrajk smo spremni!
S poštovanjem,
članovi grupe Školska zbornica”, navodi se u otvorenom pismu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
