Plenković hvali rad Vlade: Ostvarili smo suficit dvije godine zaredom

Hrvatska je i lani, drugu godinu za redom, ostvarila višak proračuna opće konsolidirane države i to po nacionalnoj metodologiji od 0,5 posto BDP-a, a po Eurostatovoj od 0,2 posto BDP-a, dok je udio javnog duga pao na 74,6 posto BDP-a, istaknuto je na sjednici Vlade, na kojoj je predstavljen godišnji izvještaj o izvršenu državnog proračuna.

“Ostvarenje suficita dvije godine za redom, i po nacionalnoj i europskoj metodologiji, nije uobičajeni sport u Hrvatskoj”, ocijenio je premijer Andrej Plenković, uz podsjećanje kako je zadnji put višak proračuna zabilježen 1998. godine, kada je uveden PDV.

Postignuto je to, ističe, uz tri vala poreznog rasterećenja, ukupno oko 6,5 milijardi kuna, dvije milijarde kuna administrativnog rasterećenja, 2,54 milijarde kuna protestiranih jamstava za Uljanik.

To pokazuje da odgovorno upravljamo novcem poreznih obveznika, realno planiramo prihode i rashode te ispunjavamo jedan od tri temeljna cilja ove Vlade, a to je fiskalna konsolidacija, poručio je premijer.

Prihodi na razini plana, rashodi nešto manji od plana

Ukupni prihodi proračuna lani su iznosili 129,4 milijarde kuna, što je na razini plana, odnosno nešto iznad plana, za 0,2 posto, dok su ukupni rashodi iznosili 129,6 milijardi kuna, što je na razini 98,4 posto plana. To pokazuje odgovorno i transparentno izvršenje proračuna, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Po podacima iz izvješća, ukupni su proračunski prihodi lani bili za 5,5 posto viši nego godinu prije.

Porezni su prihodi iznosili 78 milijardi kuna, što je za 3,7 posto više nego godinu ranije. Pritom je prihod od PDV-a ostvaren u iznosu od 51,6 milijardi kuna, što je za 8,3 posto više u odnosu na 2017. godinu, prihodi od poreza na dobit porasli su za 2,7 posto, na 8,5 milijardi kuna, a od posebnih poreza i trošarina za 4,8 posto, na 15,9 milijardi kuna.

Prihodi od doprinosa (bez Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) ostvareni su u iznosu od 24,9 milijardi kuna, što je porast za 7,3 posto u odnosu na godinu ranije. Prihodi od pomoći ostvareni u iznosu 10,7 milijardi kuna su za gotovo 27 posto veći nego u 2017. godini, a najvećim dijelom odnose se na prihode iz EU fondova.

Manji su prihodi, i to za 24,8 posto u odnosu na 2017. godinu, lani ostvareni od prihoda od imovine, koji su iznosili 2,3 milijarde kuna. Najveći dio tih prihoda su dobit i dividende od tvrtki u pretežitom ili većinskom vlasništvu države, u čemu najveći udio imaju prihodi od dobiti Ine i HEP-a.

Ukupni rashodi proračuna središnje države lani su iznosi 129,6 milijardi kuna, što je za 3,7 posto više nego 2017. godine.

Taj rast ministar financija objašnjava boljom apsorpcijom EU fondova, pa time i komponente nacionalnog financiranja, rastom rashoda za mirovine s obzirom na dvije indeksacije, rastom rashoda za zaposlene.

No, posebno ističe značajne uštede na rashodima za kamate, koji su u tri godine smanjeni za tri milijarde kuna. Na razini opće države je 2015. za kamate izdvojeno 11,9 milijardi kuna, a lani su ti rashodi bili nešto ispod devet milijardi kuna, rekao je.

Rashodi za zaposlene u prošloj su godini izvršeni u iznosu od 28,1 milijardu kuna, što je povećanje u odnosu na 2017. godinu za 5,2 posto ili za 1,4 milijarde kuna, a rezultat je to primjene kolektivnih ugovora za državne i javne službe.

Materijalni su rashodi iznosili 13,1 milijardu kuna, što je rast za 1,9 posto, subvencije su iznosile 6,6 milijardi kuna, od čega se najveći dio ili 3,8 milijardi kuna odnosi na poljoprivredu.

Rashodi za pomoći izvršeni su u iznosu od 15,3 milijarde kuna, od čega se 3,3 milijarde kuna odnosi se na doprinos Hrvatske proračunu Europske unije, a 3,1 milijardu kuna iznosio je transfer HZZO-u.

Naknade građanima i kućanstvima u 2018. godini iznosili su 40,8 milijardi kuna, što je povećanje za 1,9 milijardi kuna, ili za 4,2 posto u odnosu na 2017. godinu. Najveći dio tog iznosa odnosi se na izdatke za mirovine – 39,3 milijarde kuna, što je 1,6 milijardi kuna više nego godinu ranije, a naknade socijalne skrbi iznosile su 2,4 milijarde kuna.

Ministar financija je, podsjećajući da su ukupni rashodi lani porasli za 3,7 posto, istaknuo kako treba napraviti i razdiobu s obzirom na rashode koji se podmiruju iz općih izvora i primitaka (npr. poreza) i koji utječu na deficit ili suficit, a koji su lani porasli za 1,2 posto. Rashodi koji su neutralni za deficit su rashodi iz općih i vlastitih sredstava, a porasli su za 3,4 posto, te rashodi iz ostalih izvora, poglavito EU fondova, koji bilježe rast za 42 posto.

Po podacima iz izvješća, šest izvanproračunskih fondova – HZZO, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša, CERP i DAB – lani su ostvarili ukupne prihode od 33,3 milijarde kuna, a rashode od 30,7 milijardi kuna. Tako su ostvarili višak od 2,6 milijardi kuna.

Kada se središnjem proračunu i izvanproračunskim fondovima doda i lokalna država, prema nacionalnoj metodologiji je na razini konsolidirane opće države ostvaren višak od dvije milijarde kuna, ili 0,5 posto BDP-a, istaknuo je ministar financija.

I prema metodologiji Eurostata (ESA2010), koja u prošloj godini podrazumijeva i korekciju za plaćanja po protestiranim jamstvima za Uljanik grupu, za što krajem 2018. plaćeno 2,54 milijardi kuna, ostvaren je suficit, i to u iznosu od 758 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, naglašava Marić.

Ministar financija je istaknuo i da je udio javnog duga u BDP-u lani smanjen za 3,2 postotna boda, na 74,6 posto BDP-a. “U protekle tri godine smo javni dug smanjili za gotovo deset postotnih bodova”, istaknuo je Marić, koji je predstavio i podatke koji pokazuju kako su lani ispunjena pravila fiskalnog salda.

“Kada zatvorimo 2018. godini mislim da možemo biti zadovoljni jer unatoč svim izazovima, poglavito u drugom dijelu i krajem godine po pitanju Uljanika, pokazali smo još jednom da možemo i znamo odgovorno voditi javne financije, odgovorno i transparentno se odnositi se prema proračunskom odnosno novcu poreznih obveznika”, ocijenio je Marić.

Treću godinu za redom nisu probijeni originalno zadani limiti te kako se sav višak prihoda pretače u poboljšanje rezultata i smanjenje javnog duga, ističe Marić, uz podsjećanje kako je početkom godine nastavljen i treći krug poreznih izmjena odnosno poreznog rasterećenja.

Potvrđen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Japanom

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila nacrt konačnog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Japana o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je tom prilikom da je ugovor potpisan u drugoj polovini listopada 2018. godine te da nakon potpisivanja slijedi ratifikacija ugovora od strane hrvatske Vlade, a potom i Sabora

“Ugovorom će biti postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga, te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država”, rekao je Marić.

Vlada se suglasila i da se nekretnina u Puli, a riječ je o oranici od 22.397 metara četvornih, proda tvrtki AM PS Beta Nekretnine, koja je na natječaju ponudila cijenu od 21,1 milijun kuna, što je nešto više od tražen početne cijene od 20,7 milijuna kuna.