Više od dvije godine je prošlo od kraha Agrokora, a još uvijek nema optužnica. Situaciju je u Novom danu N1 televizije komentirao bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.

“Čeka se vještačenje. Problem je u tome što je za vještačenje izabrana revizorska tvrtka. Revizorske tvrtke gotovo nikada ne daju takve vrste mišljenja koje mogu poslužiti za dizanje optužnice. Vjerojatno je netko na početku pogriješio odabirom revizorske tvrtke, danas se teško izvaditi iz te situacije. Vjerojatno ono što su dosad napisali nije dovoljno jer bi u protivnom imali drugačiji epilog, imali bi optužnicu. Ne ulazim u pravne finese, nisam odvjetnik. To je kompleksan slučaj, on nadmašuje bilo što što smo dosad vidjeli u Hrvatskoj i kao takav traži cijeli niz specijalističkih znanja. Imamo li ih? Vjerojatno ne jer se nikad nismo bavili time. Nećemo tek tako dočekati taj slučaj. Odvjetnik je bio u pravu kad je kazao da ćemo biti sretni ako to bude govoto za 10 godina”, kaže Fižulić na pitanje o tome zašto se čeka s optužnicom.

Na pitanje što će biti ključ tog vještačenja, govori kako nije lako dokazati da su oni koji su upravljali Agrokorom krivi za financijska izvješća jer se radi o sustavu koji je prihodovao šest, sedam milijardi eura godišnje. 

“Ako obrana i odvjetnici ne budu zadovoljni nalazima ove revizorske kuće postavlja se pitanje hoće li tražiti novo vještačenje. Radi se o problemu, interpretaciji, koja ne može tek tako biti razmršena, a istovremeno je klljučni dokaz krivnje onih koji su upravljali Agrokorom”, govori Fižulić.

15 je osumnjičenih u slučaju Agrokor. Hoće li, kad optužnice jednom budu podignute, svi oni biti obuhvaćeni njima?

“To je pitanje za milijun dolara. Mi ne znamo što će u tom vještačenju biti. Oni nisu svi imali istu zonu odgovornosti. Ako bude nešto sporno u tumačenju financijskih izvješća, onda je to problem onih koji su bili uključeni u izradu izvješća i koji su upravljali novcem u Agrokoru, ali to nema nikakve veze s drugom grupom direktora koji nisu imali veze s tim poslom. Teško je reći tko će biti obuhvaćen jer ne znamo što će u tom nalazu pisati. Ne vjerujem da će pisati da su svi segmenti posla vođeni krivo. Nalazimo se na skliskom terenu na kojem se poskliznulo i pravosuđe puno ozbiljnijih i većih država. U svijetu gospodarstva ništa nije crno-bijelo. U tim sivim zonama odluke koje donose uprave i koje se na kraju pokažu pogrešne ne znači da su uvijek i kaznena djela”, kaže.

Što se tiče usporedbe s talijanskim slučajem Parmalat u kojemu su u roku od dvije godine donesene i kaznene presude, Fižulić kaže kako se ta dva slučaja ne mogu uspoređivati. 

“To je bilo nešto drugo. Tu se radilo o svjesnoj prevari i lažiranju, stvaranju fiktivnog novca onih koji su vodili Parmalat. I sve skupa se događalo u Italiji koja je drugačija država i znantno osposobljenija za ovakve vrste prevare. Ne možemo uspoređivati Parlamat i Agorkor. Jučer bilo govora o Uljaniku. Ako su uprave krive što su proizvodile gubitak, onda su krive i sve vlade i ministri gospodarstva u zadnjih 20 godina što su to dopustili. Činjenica je da se sustav Agrokora urušio. Da se taj sustav nije urušio i da i danas traje nitko ne bi pitao za odgovornost. Tek kad se nešto uruši idemo gledati tko je odgovoran. Kad je došlo do krize 2008. svi sve su znali. Da je to trajalo i dalje nitko ne bi pitao za odgovornost onih koji su doveli svijet na rub ponora. Ako postoji kaznena odgovornost ona postoji u trenutku kad se nešto radi krivo, a ne samo kad se nešto sruši”, objašnjava bivši ministar gospodarstva.

Na pitanje je li Fortenova grupa danas u situaciji u kakvoj je Agrokor bio prije kraha, Fižulić odgovara: “Fortenova se nije srušila, znači tamo stvari štimaju. Bez obzira što imamo nakaradan kredit koji do danas nije refinanciran. Imamo nejasnu situaciju s korištenjem državnog zemljišta. Ako sve sutra pukne, što ćemo onda? Opet ćemo angažirati DORH da istražuje što su radile izvanredne uprave i zašto se sve skupa urušilo. Naravno da Fortenova može biti u dijelovima prodana i da njeni novi vlasnici mogu alimentirati dio svojih potraživanja. Ali ona kao cjelina nema nikakvu budućnost. Ona je portfeljno ulaganje, hrpa firmi koje ne mogu biti uvezane u jednu cjelinu. Neke vrijede puno neke ništa. Ove koje ne vrijede ništa opterećuju one koje vrijede puno. Tko god dođe u poziciju da upravlja Fortenovom može iz nje izvući novac samo rasprodajom njenih dijelova. To je osnovni problem, ali taj problem je postojao i prije i on je u krajnjoj liniji osnovni razlog zašto je došlo do urušavanja Agrokora. U te dvije godine nije se dogodilo ništa.”

Tko sada upravlja Fortenovom? “Naravno da najveći utjecaj imaju dvije ruske banke, Sber i VTB. Ali dok god postoji roll-up kredit, oni koji su sudjelovali u financiranju kredita su stvarni ekonomski vlasnici Fortenove jer oni kao zalog imaju svu imovinu Agokora. I u slučaju neisplate tog kredita, oni će postati vlasnici toga. Dok ne izvrše refinanciranje kredita, Rusi nisu pravi vlasnici Fortenove. To se mora odgoditi jer bez toga nema budućnosti Fortenove”, zaključuje Fižulić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.