Ciparske vode polako gube bitku s prekrasnom, ali invazivnom proždrljivicom, poznatijom kao “lionfish”, morski paun ili riba lav te je samo pitanje dana kad će je kao neobičan ulov prijaviti i neki od hrvatskih ribara.
Ribe koje smo dosad zadivljeno gledali u akvarijima ili dugometražnim animiranim filmovima, šarene, prugaste, točkaste, zubate, kljunate – neke i naoružane otrovnim bodljama – sve su veća prijetnja morskom svijetu Jadrana kakav poznajemo, njegovoj bioraznolikosti, ekosustavima, hranidbenom lancu, pa i čovjeku koji od njega živi. Globalno zatopljenje i klimatske promjene zbog procesa tropikalizacije privlače sve više toploljubnih vrsta u Jadransko i Sredozemno more te posljednjih godina bilježimo niz novih ribljih vrsta poput afričkog kostoroga, vladike arbanaškog, prugastog kljunaša, lampuge, morskog vepra, tupousne barakude, oštrozubog morskog guštera, čarobnog patkokljunčića, šiljatozube murine, piše Večernji list.
SAZNAJTE VIŠE
Ribari i ronioci na njih u početku gledaju kao na trofeje za slikanje. No budući da je riječ o invazivnim vrstama, nerijetko i agresivnim predatorima, od kojih bi se mnogi prije ili poslije mogli udomaćiti kod nas, pitanje je što ćemo loviti, jesti i kako će izgledati hrvatsko podmorje za 20 ili 30 godina.
Biološka invazija
Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kaže kako ribe lavovi ili ribe pauni (Pterois miles i Pterois volitans), koje pripadaju razredu zrakoperki, još uvijek nisu potvrđene u Jadranskom moru pa još nije ni službeno utvrđeno ni njihovo hrvatsko ime.
No desetljeće nakon što su ribe P.miles 1992. kao akvarijske vrste namjerno ili nenamjerno unesene u vode Floride, proširile su se duž cijele istočne obale SAD-a do Meksičkog zaljeva i Karipskog mora te se biološka invazija tih dviju vrsta u zapadni Atlantik smatra jednom od najbržih i ekonomski najštetnijih invazija morskih riba ikada zabilježenih.
“Ribe lavovi (pauni) su općenito karnivori (mesojedi). Narastu do 40 centimetara, a prehrana im uključuje razne vrste riba i rakova. Vrlo su sličnih vanjskih obilježja te se razlikuju samo u broju peraja. U zapadnom Atlantiku postali su glavni grabežljivci riba koraljnih grebena, smanjujući gustoću populacija više od 40 vrsta riba za više od 65% u samo dvije godine”, kaže prof. Dulčić, koji smatra da je uspjeh njihove invazivnosti rezultat kombinacije više čimbenika – ranog spolnog sazrijevanja, visoke reprodukcijske sposobnosti, posjedovanja otrova za obranu te nedostatak predatora.
Sve manje potencijalnih neprijatelja
“Otrov tih riba uzrokuje oticanje, ekstremnu bol te paralizu ekstremiteta. Kod organizama slabijeg imuniteta može čak nastupiti i smrt u ekstremnim situacijama”, ističe on.
Iako su te ribe spore i mirne, vrlo brzo se razmnožavaju i prilagođavaju novim staništima te postižu veliku brojnost, istiskujući autohtone vrste. Razmnožavaju se svaka četiri dana tijekom cijele godine i produciraju oko dva milijuna jajašaca godišnje koja plutaju morskim strujama i šire se na vrlo velike udaljenosti, što ih, kao i činjenica da vrlo brzo dosegnu zrelost, čini vrlo učinkovitima u koloniziranju novih grebena na račun domaćih vrsta.
No, najveća su opasnost za prirodnu ravnotežu, odnosno ravnotežu hranidbenog lanca u morskom ekosustavu, jer su izraziti grabežljivci na manjim, ribolovnim vrstama riba te predstavljaju i socioekonomsku opasnost.
“Poremećaj u hranidbenom lancu očituje se i u tome što riba lav (paun) ima sve manje potencijalnih neprijatelja u Mediteranu, a to su prije svega morski psi, raže, kirnje te lampuge. Kako je sve manje pripadnika spomenutih vrsta, događa se da ne postoji u dovoljnoj mjeri prirodna regulacija brojnosti te novopridošle – nezavičajne vrste u Mediteranu”, kaže prof. Dulčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter | Facebook | Instagram
