Hrvatska udruga poslodavaca i Vlada započeli su pregovore o promjeni instituta bolovanja na teret poslodavca, odnosno čl. 40. stavak 1. točka 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. To bi bili neplaćeni izostanci zbog manjih zdravstvenih tegoba koji ne iziskuju odlazak liječniku
U HUP-u tvrde da im je cilj promjena, odnosno usklađivanje s praksom zemalja Europske unije te jačanje konkurentnosti hrvatskih poslodavaca. Njihov glavni zahtjev je oslobađanje poslodavca iz troškova bolovanja nakon 15 dana njegova trajanja. To bi bila promjena u usporedbi s trenutnim zakonom prema kojem se to događa tek nakon 42 dana bolovanja, piše Glas Slavonije.
Prvi podaci u kojima se uspoređuje hrvatski sustav bolovanja s drugim članicama Europske unije pokazali su povoljnije uvjete za poslodavce.
Većina tih zemalja ima ukupno kraće trajanje bolovanja na teret poslodavca, a neke imaju čak i opciju administrativno fleksibilnijih modela izostanaka radnika za manje zdravstvene tegobe s posla, bez financijskog sudjelovanja poslodavca i države u tome dijelu bolovanja.
Praksa je u drugim članicama EU-a mnogo drukčija od Hrvatske. Primjerice, u Litvi poslodavci snose trošak za prva dva dana bolovanja, u Bugarskoj za prva tri, a u Rumunjskoj za prvih pet dana. U Češkoj, Estoniji, Danskoj, Mađarskoj, Finskoj, Latviji, Slovačkoj, Španjolskoj i Švedskoj, prema podacima Europske komisije 2016. godine, poslodavci snose trošak bolovanja u trajanju između 8 i 15 dana. U Sloveniji je to 30 dana, Poljskoj 33, a samo u malom dijelu zemalja Unije taj je broj veći nego u Hrvatskoj.
Da bi se olakšao posao, kako liječnicima, tako i poslodavcima, iz HUP-a traže uvođenje do sedam dana godišnje, tzv. “sick days”. To bi bili neplaćeni izostanci zbog manjih zdravstvenih tegoba koji ne iziskuju odlazak liječniku. Naravno, u tom bi se slučaju poslodavcu dostavila potvrda o spriječenosti. Iako bi tu postojala velika mogućnost zloporabe, smatraju da bi to bilo svedeno na minimum, a to govori i iskustvo drugih zemalja.
Tu ideju podržava i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KOHOM). Obiteljski su liječnici nekoliko puta tražili takvo rješenje jer bi od toga imali višestruke koristi. Od smanjenja opterećenja zdravstvenih djelatnika pregledavanjem pacijenata zbog kratkih, samoograničavajućih bolesti, administriranjem oko otvaranja i zatvaranja bolovanja pa sve do smanjenja stope bolovanja.
“Mi smo to predlagali u okviru radne skupine za prijedloge izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. No poslodavcima se ta zamisao tada nije svidjela jer su se bojali zlouporabe od radnika. Međutim izmjene ovog zakona još nisu ni u javnoj raspravi i moguće da će ova ideja sada proći ipak kao dio HUP-ova prijedloga, koji je očito promijenio mišljenje, jer spomenuti zakon svakako ide u promjenu”, objasnila je dr. Vikica Krolo, predsjednica KOHOM-a za Glas Slavonije.
Važno je spomenuti da prema podatcima HZZO-a za 2018. godinu, zbog bolovanja u Hrvatskoj s posla prosječno dnevno izostaje 54.128 zaposlenika. Od toga njih 26.725 na teret poslodavca, a 27.403 zaposlenika na teret HZZO-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
