Sociolog religije na Institutu Ivo Pilar Ivan Markešić gostovao je u Novom Danu, gdje je govorio o nastanku blagdana Tijelovo i njegovom značaju za katolike.
“Tijelovo je jedini blagdan koji nemaju druge crkve. Ono je najkatoličkiji blagdan, jer osim liturgije ima i procesije koje predstavljaju izlazak iz sakralnog područja, gdje bi katolici pokazali svoju vjeru uz nazočnost Isusa u hostiji”, rekao je Ivan Markešić.
Tijelovo je, objašnjava Markešić, blagdan koji nema veze s evanđeljem.
“Tijelovo je nastalo u srednjem vijeku, ali je vremenom preinačeno tako da ima odnos prema Velikom četvrtku. U povijesnim okolnostima imao je različite uloge, kao što ima i danas”, govori Markešić.
Blagdan je nastao u 13. stoljeću, prema predanju časna sestra sanjala je mjesec i vidjela je mrlju na njemu. Zaključila je kako je mjesec crkva, a mrlja je značila da crkvi nedostaje još jedan blagdan.
“Tada se već počelo sumnjati u crkvu, a i ljude je trebalo vratiti u crkvu, i u ispovjedaonice, što je Tijelovo imalo za učiniti”, rekao je Markešić.
Blagdan Tijelova nije mogao doseći odnos vjernika kakav ima primjerice Uskrs, jer ga druge kršćanske crkve nisu prihvatile pošto se govori o tome da se u hostiji nalazi Isusovo tijelo.
“Za vrijeme reformacije Martin Luther rekao je da je to najštetniji kršćanski praznik i nipošto ga nije htio prihvatiti. Katolici su u vrijeme protuferormacije koristili upravo taj blagdan i procesije da bi protestantima pokazali, prezentirali moć svoje crkve i svoj odnos prema vjeri. U vrijeme nacionalsocijalizma i za vrijeme bivše Jugoslavije to je postao jedan vid tihog otpora, procesije su ondašnjim vlastima pokazivale da su katolici tu, da su u velikom broju”, objasnjava Markešić.
“U Zagrebu će danas biti organizirana procesija koja će pokazati da se tu nalaze katolici, posebno u odnosu na one druge, gej parade, pripadnike ili zagovornike Istanbulske konvencije, Marakeškog sporazuma, svih onih globalista. Danas treba pokazati snagu katoličke crkve, iako njoj pripada većinsko stanovništvo, ali to je jedan vid pokazivanja”, rekao je sociolog.
U Njemačkim zemljama, kaže on, Tijelovo služi kao ekumenski blagdan, jer je u vremenu dekristijanizacije treba pokazati zajedništvo koje je potrebno društvu.
U Hrvatskoj je za vrijeme Domovinskog rata donesena je odluka da se pet praznika ili blagdana odredi državni praznik, pa je u tih pet ušlo i Tijelovo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter |Facebook | Instagram.
