Vlada je u četvrtak prihvatila prijedloge izmjena i dopuna Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Predrag Štromar istaknuo je da se time nastavlja uvoditi red u sustav i rasterećivati gospodarstvo.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar ocjenjuje da se novim izmjenama zakona nastavlja uvoditi reda u sustav i rasterećivati gospodarstvo od parafiskalnih nameta, a povećava se i konkurentnost u graditeljstvu te olakšava struci obavljanje posla. Dodatna vrijednost tih zakonskih izmjena vidjet će se i u višoj poziciji Hrvatske na Doing Business ljestvici, smatra.
Predložene izmjene zakona odnose se na inženjere gradilišta i voditelje radova, pri čemu se ukida obveza članstva u komori i novčanog nameta koji iz toga proizlazi, a omogućava se dobrovoljno članstvo.
“Kod izmjena zakona vodili smo računa o svim aspektima promjene koje uvodimo i to od sigurnosti pa do tradicije”, poručuje Štromar te napominje da Hrvatska ima čak tristo reguliranih zanimanja, a EU u prosjeku dvjesto.
“Zato, ako želimo biti konkurentna zemlja, moramo provoditi reforme”, navodi Štromar te kaže da se često priča o potrebi reformi i povećanja konkurentnosti, no da čim se u neko područje takne “krenu otpori i tisuće razloga zašto je to nemoguće provesti”.
“Svi bi reforme ali ne u svom dvorištu”, napominje Štromar te poručuje da se “moramo okaniti starih navika, poput štambilja, pečata, biljega i obilaženja šaltera”.
Štromar je i podsjetio da su nedavno u Saboru izglasani zakoni o gradnji te onaj o prostornom uređenju, a ocjenjuje da je time stvoren efikasniji, jeftiniji i brži sustav izdavanja dozvola.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je kazao da se nada da će se uspjeti “usuglasiti glasove” koji se čuju iz pojedinih ciljnih skupina na koje se ovi zakoni odnose i da će se do konačnog usvajanja pronaći rješenje s kojim će svi biti zadovoljni.
Naime, četiri inženjerske komore su krajem svibnja poručile da bi najavljene izmjene zakona ponovno u graditeljski sektor uveli kaos, nered i nesigurnost.
Tada su poručili i da je Štromarova tvrdnja da poslodavac godišnje plaća 1.800 kuna za obvezu članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radova neistinita i namjerno dovodi javnost u zabludu.
Istaknuli su da su obveznici plaćanja članarine u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike, fizičke osobe ovlašteni inženjeri upisani u Imenike komore. U određenim slučajevima društveno odgovorni poslodavci po vlastitoj odluci plaćaju članarinu za svoje zaposlenike te im se to priznaje u porezno priznati trošak. Međutim, kako su tada naveli, to je dobrovoljna odluka poslodavca da želi platiti tu financijsku obvezu u ime svog zaposlenika. Znači, poslodavac može, ako to isključivo dobrovoljno sam želi, platiti svom zaposleniku članarinu u Komori.
Vlada je u hitnu saborsku proceduru poslala i dopune Zakona o kreditnim institucijama, kojima se osiguravaju uvjeti za sklapanje bliske suradnje s s Europskom središnjom bankom (ECB). Zahtjev za uspostavu bliske suradnje Hrvatska je uputila ECB-u 27. svibnja.
Radi približavanja krajnjem cilju, uvođenju eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Hrvatskoj i ulaska u bankovnu uniju, potrebno je najprije omogućiti blisku suradnju Hrvatske narodne banke s ECB-om. Dopunjenim zakonodavnim okvirom, navodi se u obrazloženju zakonskog prijedloga, između ostalog osigurat će se da Hrvatska narodna banka (HNB) poštuje smjernice ili zahtjeve ECB-a te da pruža sve informacije o kreditnim institucijama sa sjedištem u Hrvatskoj koje ECB može zatražiti za provođenje sveobuhvatne procjene kreditnih institucija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.
