Meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar gostovala je u večerašnjem Pressingu s Petrom Štefanićem.
O toplinskom valu
“Još nema jedinstvene definicije toplinskog vala. Svaka država sama to definira. Nije isto u Europi, u Africi ili negdje drugdje.
Neka je opća definicija da pet dana zaredom, pet stupnjeva temperature budu iznad prosjeka. Toplinski val prema tome nije bio u Zagrebu, ali su temperature bile visoke. Ja sam članica jedne grupe televizijskih prezentera i raspravlja se kako se toplinski val definira u kojoj državi. DHMZ je uzeo utjecaj na zdravlje. Jedna ozbiljna studija govori kolika je smrtnost u pojedinim hrvatskim gradovima i kada se ona povećava i koji su ti kriteriji da se uđe u crveno, narančasto. Zagreb je sada u crvenome”, ističe meteorologinja.
“Mi smo radili danas na RTL-u prilog iz hitne službe u Karlovcu. Liječnici su prilično nezadovoljni ponašanjem građana. Liječnici su rekli rečenicu koja je mene sablaznila i to je da će ‘biti još i gore kada će ljudi ići kositi travu’. Mi kada dajemo prognoze smo na skliskom terenu, pa prenosimo savjete liječnika”, dodaje.
Na pitanje kakve su temperature u Europi i je li bilo i smrtnih posljedica, Mazzocco Drvar je kazala: “Jučer su bile Francuska i Španjolska s rekordnim temperaturama. Temperature su prelazile 40. U Francuskoj su prešli lipanjske rekorde, ali prema podacima koje imam nisu prešli rekordnu temperaturu”.
“Mi ćemo sutra imati zanimljiv fenomen – toplu buru. Malo sporije puše, ona fino zagrijava kao onaj sličan fenski efekt. To će biti na Jadranu, dok će biti malo lakše u Zagrebu”, dodaje Mazzocco Drvar.
Globalno zatopljenje
“Ne da je počelo, globalno zatopljenje je tu. Ja sam nedavno pronašla novinske natpise iz 1914. ili tako nešto, kada je bilo jasno rečeno da su znanstvenici objavili da će grijanje fosilnih goriva utjecati na klimu kroz sto godina. Imali smo tada tu informaciju i mogli smo već tada reagirati”, smatra.
“Ljudi me mogu pitati bilo što i često odgovaram na pitanja na društvenim mrežama. Ljudi me pitaju zašto nema snijega, a kada im kažeš da je riječ o globalnom zatopljenju, ne vjeruju. Ljudi dijagnosticiraju problem, ali kada im kažeš što je – valjda ne mogu ili ne žele prihvatiti”, kazala je poznata meteorologinja.
Ona smatra kako je politika ta koja mora riješiti probleme.
“Prvo kad se počne pričati o globalnom zatopljenju, ljudi zamišljaju topljenje Arktika i kako se more diže. Ljudima je to možda previše apstraktno. Ja ponekad koristim neke ‘plastičnije’ primjere. Ako ti kažem da neće biti Nutelle, onda bi te moglo iznenaditi. Kad se to kaže osnovnoškolcima, oni se zabrinu. Imaš primjer s komarcima zapadnog Nila. Šansa je da se sada zaraziš 0,2 ili 0,5 posto. 2050. godine postojjat će više od 50 posto šanse za to. Ima puno takvih primjera”, pojašnjava Mazzocco Drvar.
O meteorološkim aplikacijama
“Posljedica je što tehnologija napreduje i što ljudi mogu i prognozu napraviti na PC-u. Ti možeš otvoriti tvrtku i napraviti prognozu na svojem računalu”, smatra meteorologinja i navodi kako će takva prognoza biti lošija od one koju su napravila moćna računala koja su namijenjena za vremensku prognozu
“Stvar je u tome da onaj koji kupuje ne zna da je njegova prognoza lošija od one koje je napravilo moćno računalo. Prognoza je malo autorska. Postoje različite dijagnoze, kao i kod liječnika. Ako odeš kod dva različita liječnika, dobit ćeš dvije različite kure lijeka. Mi baratamo golemom količinom podataka i postavlja se pitanje kako smo mi u stanju donijeti neke zaključke i odluke. Pitanje je kako ćemo to sažeti i napraviti priču. Prognoze možemo usporediti s Google Translateom. Sve ovisi o tome koliko su dobri algoritmi. ista je stvar i s meterološkim aplikacijama”, pojasnila je Mazzocco Drvar.
Meteorolozi kao dio obitelji
Ljudi nas doživljavaju kao dio svoje obitelji jer nas svaki dan gledaju. Svatko ima svoj način kako se prezentira. Kolega Milan Sijerković se prezentirao narodnim poslovicama i meni je to bilo lijepo i ljudi su to donedavno prihvaćali. Ja sam to preuzela jer neke stvari vrijede i danas, usprkos klimatskim promjenama.
U svjetlu klimatskih promjena razmišljala sam što će nam se događati….imat ćemo unutarsezonske promjene da ćeš morati imati kaput na raspolaganju u osmom mjesecu. Ti vremenski ekstremi će biti skupi jer ćemo morati biti spremni za sve”.
Mazzocco Drvar se osvrnula i na dugoročne prognoze.
“Ja moram biti malo oštrija jer kolege kažu prognozu i kažu onda da nije pouzdana. Ona je pouzdana s obzirom na podatke. Vremenske prognoze na dugi rok su vrlo korisne onima koji ih znaju iskoristiti. Njih koristi UN kako bi, primjerice, odredio koliko će hrane biti potrebno poslati u Afriku, u slučaju suše. Ne bi se koristile dugoročne prognoze da ne donose profit”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook | Instagram.
