Član uprave HŽ infrastrukture Nikola Ljuban i predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač u Točki na tjedan komentirali su loše stanje u kojem se nalaze željezničke pruge u Hrvatskoj.

“Većini pruga neophodno je investicijsko održavanje. Od 2600 kilometara pruga koliko hrvatska ima, na 1700 kilometara vozi se smanjenom brzinom. Smanjene brzine, osovinski pritisci, skretnice su u lošem stanju, zatvaraju se kolosjeci… Situacija je loša, kvaliteta usluga koju HŽ infrastruktura pruža je loša, i sigurnost putnika je ugrožena”, rekao je Ivan Forgač.

“Nacionalni program je donesen i njime je precizno utvrđeno na kojim će se dionicama raditi kapitalno održavanje, ali i ova i prošla Vlada ga ignoriraju i ne ulažu niti kune. Pokose travu i poprave ako pukne tračnica. Ulaže se samo na 500 kilometara pruga koje zanimaju EU. Ostatak koji koriste hrvatski građani i industrija nemaju nikakva kapitalna ulaganja”, dodao je Forgač.

Da je točno da se s održavanjem kasni i da je potreban remont potvrdio je i član uprave HŽ infrastrukture Nikola Ljuban.

“Točan je podatak da se kasni s održavanjem, na 1700 kilometara treba napraviti kapitalni remont. Parametri pruga se redovito kontroliraju, vidimo koliko pruga može izdržati pa smanjimo brzinu. Mi vozimo sporije u odnosu na projektiranu brzinu, znači vozimo sporije nego prije 30 godina. Ako je nešto opasno po život ljudi, to se uklanja iz prometa, tako da sigurnost putnika nije ugrožena”, rekao je Ljuban.

Fordač je potom rekao da se smanjenjem brzine može do neke mjere kompenzirati propadanje pruga, ali da to nije dovoljno.

“Možete smanjenjem brzine do neke mjere kompenzirati propadanje pruga, ali danas je na nekim dionicama i 40km/h potencijalna životna ugroza. Ne kažem da će se dogoditi takvo što, ali svakako nije sigurno”, rekao je Forgač.

Ljuban je potom istaknuo da je sigurnost putnika na prvom mjestu.

“Ja sam na željeznici 40 godina, nitko se ne igra životima ljudi, jer je sigurnost na prvom mjestu. Stanje na prugama se očituje u brzini kojom se vozi. Servisno održavanje pruga postoji, ali nije dostatno. Sada imamo posljedice zbog toga što se željeznička infrastruktura nije održavala u zadnjih 25-30 godina. Ulaganja su bila apsolutno nedostatna. Nakon rata su bile obnovljene kuće, ceste, pa se sve nadamo da će doći red i na željeznicu. Zanemaruje se to da je željeznica jako skupa, kilometar kapitalnog remonta željeznica košta milijun eura”, naglasio je Ljuban.

Kao dobar primjer nama bliske zemlje, Fordač je rekao kako Slovenija ima 1060 kilometara pruge za koje izdvaja 280 milijuna eura na godišnoj razini.

“Slovenija zna da se na željeznici može zaraditi novac, ali je potrebno novac uložiti”, rekao je Fordač.

“Politika odlučuje koliko novca ide u željeznicu. naše potrebe su višestruko veće od novca koji dobijemo. Kapitalni remont traje oko 30 godina, dakle potrebno je oko 90km kapitalnog remonta godišnje raditi”, rekao je Ljuban, na što je Fordač dodao da smo mi već u zaostatku, pa bi se trebalo raditi mnogo više, a radi se manje od jednog kilometra godišnje, i to koji financira EU.

“Mi ne možemo na našoj mreži obnavljati više od 150 kilometara godišnje, to je održivi maksismum, jer se mora održati promet. Tim bi nam tempom trebalo 15 godina da dovedemo naše pruge na projektiranu razinu. Ove godine izvodimo radove u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna, do kraja godine ćemo imati još 5 milijardi kuna. Ti se svi radovi neće niti vidjeti”, rekao je Ljuban.

“Ne možemo zanemariti da na 1700km zaostaje kpaitalno održavanje, mi zato ne možemo sastaviti red vožnje prema potrebama putnika. Smanjene su brzine i ne mogu se križati vlakovi jer se zatvaraju kolosjeci. Ulaganja su kap u moru potreba, a EU investira u 500 kilometara pruga koje njima trebaju kao alternativni koridori za prijevoz robe. Nama je bilo obećano da će do kraja lipnja biti odobren kredit HŽ infrastrukturi. Traženo je 800 milijuna, a Vlada je smanjila na 350 milijuna, i još se s tim odugovlači. Mi smo bili u fazi organiziranja prosvjeda, ali zbog obećanja da će kredit doći, nismo to proveli u djelo. Ako ne bude kredita morat ćemo ponovno tu cijelu priču početi. Pa padaju nam kontaktni vodovi, ugrožavaju se putnici i radnici”, naglasio je Fordač.

“Imamo sad čak i dobru podršku ministra i ministarstva. Odobreno nam je 350 milijuna kuna. 2013. nam je kredit odobren u veljači a dobili smo ga u prosincu. U Hrvatskoj je željeznica najveći korisnik sredstava iz fondova EU, i to samo za koridrske pruge. Svaka kuna ulaganja u željeznicu vraća se dva do tri puta. Sve druge zemlje shvatile su da je mobilnost ljudi i transport robe jedan vrlo važan faktor, a željeznica je i ekološki najprihvatljivija. Nadamo se da je Vlada shvatila da je vrijeme da se uloži u željeznicu, ali ulaganja se sada neće niti vidjeti, nego tek za 10 godina”, zaključio je Ljuban. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.