Institut za javne financije iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina. Za analizirano razdoblje od početka studenog 2018. do kraja ožujka 2019. godine objavili su listu najtransparentnijih.
Rezultati istraživanja pokazuju da se transparentnost proračuna jedinica lokalnih i regionalnih jedinica u Hrvatskoj popravlja, međutim, razlike u transparentnosti lokalnih jedinica su velike.
“Cilj je istraživanja utvrditi količinu proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica, bez detaljnije analize njihova sadržaja. Sama objava proračunskih dokumenata naravno ne znači da su te jedinice apsolutno proračunski transparentne, ni da su njihove vlasti apsolutno proračunski odgovorne. Objava traženih pet dokumenata samo je potvrda da su se lokalne jedinice pridržavale Zakona o proračunu, Zakona o pravu na pristup informacijama i preporuka Ministarstva financija.
Ta razina proračunske transparentnosti može se smatrati tek prvim korakom prema potpunijoj proračunskoj transparentnosti, odnosno kao prvi neophodni preduvjet za edukaciju građana o lokalnim proračunima. Samo se proračunski educirani građani mogu uključiti u lokalne proračunske procese, odnosno u odlučivanje o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava i kontroli
odgovornosti lokalnih vlasti.
Mjerena brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata, prosječna se proračunska transparentnost lokalnih jedinica iz godine u godinu poboljšava. U posljednjih se pet ciklusa više nego udvostručila s prosječnih 1,8 na 3,9 objavljenih dokumenata, no taj vrlo dobar prosjek prikriva i dalje popriličnu raznolikost razina proračunske transparentnosti. Još uvijek 15 općina nije objavilo ni jedan, a 25 općina i jedan grad (Otok) je objavilo samo po jedan proračunski dokument (tabela D1). Još uvijek se 23% lokalnih jedinica (17 gradova i 115 općina) čak ni ne pridržava zakona, odnosno ne objavljuje sva tri dokumenta koja su po zakonu obvezne objavljivati (izglasani proračun, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna). Također se 49% lokalnih jedinica (55 gradova, 222 općine i 3 županije) ne pridržava uputa Ministarstva financija i ne objavljuje dva dodatna dokumenta (prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane)”, navodi se u istraživanju Instituta za javne financije.
Top 3
“Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnije su Primorsko-goranska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija. Gledano prosječno, po vrstama lokalnih jedinica, županije bi mogle dobiti ocjenu odličan (4,9), gradovi i općine vrlo dobar (4,3 odnosno 3,8). Naravno, riječ je o prosjecima, no velike su razlike, posebice među općinama – od nule do petice. Velike su razlike i u izvrsnosti – svih pet dokumenata objavljuje 85% županija, 51% gradova i 44% općina.
Ukoliko se usporedi ovaj i prethodni ciklus istraživanja, 47% svih jedinica objavilo je jednaki broj, a 16% čak i manji broj dokumenata (uglavnom jedan ili dva dokumenta manje, a samo su općine Janjina i Severin objavile po tri, odnosno Ferdinandovac i Vela Luka čak po četiri dokumenta manje nego u prethodnom ciklusu). Ohrabruje što je 26% lokalnih jedinica zadržalo najvišu razinu transparentnosti i što ih je 37% objavilo više dokumenata nego u prethodnom ciklusu. Općine Gornji Mihaljevec, Stankovci i Preko su čak s nule skočile na peticu, općina Podravska Moslavina s nule na četvorku, a općine Breznica, Gunja, Kaštelir-Labinci, Petrijanec, Rešetari, Sopje, Tinjan, Trnava i Viškovci, te grad Vrgorac s jedinice na peticu.
No, pomaci su još vidljiviji ukoliko se rezultati iz 2019. usporede s onima iz 2015. Dok je tada svih pet dokumenata objavila tek jedna jedina općina (Viškovo), pet županija i petnaest gradova, ove je godine sve dokumente objavilo čak 187 općina, 65 gradova i 17 županija. Bez ijednog objavljenog dokumenta bilo je 2015. čak 18 gradova i 148 općina, a u ovom je ciklusu u toj kategoriji još ”samo” 15 općina.”
Preporuke Vladi i Ministarstvu financija
Iz Instituta stižu preporuke Vladi RH i Ministarstvu financija, prema kojima je potrebno osnažiti proračunski okvir te adekvatno zakonski propisati proračunsku transparentnost te vlastitim primjerom pravovremene objave ključnih dokumenata državnog proračuna ukazati na važnost proračunske transparentnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
