Vrhovni sud objavio je u ponedjeljak neobavezujuće smjernice sucima u kojima se naglašava kako u korištenju društvenih mreža trebaju očuvati morali autoritet, integritet, doličnost i dostojanstvo sudačke dužnosti.
Neobavezujuće smjernice sucima o korištenju društvenih mreža, nastalima u okviru djelatnosti Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminalitet (UNODOC) koje je prevela Pravosudna akademija, bit će predstavljen na visokoj razini Globalne mreže za promicanje i zaštitu integriteta sudstva u Dohi 18. i 19. studenoga ove godine.
Uvažavajući globalno značenje društvenih mreža, dokument nastoji kod sudaca osvijestiti opasnosti korištenja mreža koji mogu dovesti do toga da budu percipirani kao pristrani ili podvrgnuti neprimjerenim vanjskim utjecajima. S druge strane, dokument nastoji uvjeriti suce da društvene mreže mogu stvoriti prilike za širenje dosega stručnog znanja, povećanje razumijevanja prava kod građana i njegovanje okruženja otvorenog sudstva i bliskosti sa zajednicama kojima suci služe.
Uz to, dane su smjernice koje se odnose na probleme otkrivanja identiteta sudaca na društvenim mrežama, sadržaja i ponašanja na mrežama, internetska prijateljstva i odnose, privatnost i sigurnost, kao i preporuke za stalno osposobljavanje o pitanjima i problemima vezanim za korištenje društvenih mreža.
Bez obzira na to služe li se ili ne društvenim mrežama, suci bi trebali imati opće znanje o društvenim mrežama, uključujući znanje o načinu na koji te mreže mogu stvoriti dokaze u predmetima u kojima suci mogu odlučivati, stoji u smjernicama. Uz to, smjernice ukazuju kako se sucima treba osigurati pohađanje posebnog osposobljavanja o prednostima, opasnostima i zamkama u vezi s njihovim korištenjem društvenih mreža, kao i u vezi korištenja društvenih mreža članova njihovih obitelji, njima bliskih prijatelja i sudskog osoblja.
Utjecaj na stručnost
Smjernice upućuju kako bi suci trebali biti svjesni praktičnih aspekata internetskih oblika izražavanja i udruživanja te ih uzeti u obzir. Ti aspekti podrazumijevaju moguće veći doseg u smislu publiciteta ili proširivanja na veće mreže te dulje trajanje izjava, kao i moguće značajne implikacije razmjerno malih i usputnih radnji poput ‘lajkanja’ ili prenošenja informacija koje su iznijele druge osobe na neki drugi način.
”Uporaba pojmova kao što su ‘frendanje’ i ‘praćenje’ u kontekstu društvenih mreža obično se razlikuje od one uvriježene. U nekim slučajevima ti pojmovi mogu značiti tek odnos uspostavljen između pružatelja sadržaja i čitatelja ili pretplatnika. Međutim, u drugim slučajevima stupanj internetske interakcije može postati osobno angažiraniji ili čak intiman te će stoga sudac trebati biti na oprezu, a možda će biti potrebni i otkrivanje, diskvalifikacija, izuzeće ili druge radnje slične onima uspostavljenima za konvencionalne, izvanmrežne odnose”, ističe se u smjernicama.
Pored toga, suci bi trebali voditi računa da razina njihovog korištenja društvenih mreža ne utječe nepovoljno na njihovu sposobnost stručnog i marljivog obnašanja sudačke dužnosti. Smjernice namijenjene sucima upućuju kako oni na društvenim mrežama smiju koristiti svoja stvarna imena i prezimena te navesti da obnašaju sudačku dužnost ako to nije u suprotnosti s primjenjivim etičkim standardima i postojećim pravilima.
”Postojeća načela koja se odnose na dostojanstvo sudova, sudačku nepristranost i pravičnost podjednako se primjenjuju na komunikaciju na društvenim mrežama. Suci trebaju izbjegavati izražavanje stajališta ili dijeljenje osobnih informacija na internetu koje može potkopati sudačku neovisnost, integritet, doličnost, nepristranost, pravo na pošteno suđenje ili povjerenje javnosti u pravosuđe”, ističe se u smjernicama.
Pored toga, naglašava se kako suci ne smiju sudjelovati u razmjenama informacija na stranicama društvenih mreža ili sustavima razmjene poruka sa strankama, njihovim zastupnicima ili širom javnošću o predmetima u kojima odlučuju ili bi mogli odlučivati. Uz to, suci moraju voditi računa o tonu i jeziku te biti profesionalni i razboriti u pogledu svih interakcija na svim platformama društvenih mreža.
Preispitivanje sadržaja
Suci se prema drugima trebaju odnositi s dostojanstvom i poštovanjem, ne smiju koristiti društvene mreže kako bi trivijalizirali tuđu zabrinutost ili davati primjedbe koje su diskriminirajuće po bilo kojoj osnovi po kojoj je diskriminacija zabranjena, ističe se. Sucima se i savjetuje kako bi trebali povremeno pratiti prošle i sadašnje račune na društvenim mrežama i, prema potrebi, poduzeti mjere preispitivanja sadržaja i odnosa. Također, suci trebaju razviti i dosljedno primjenjivati odgovarajuću etiketu za uklanjanje ili blokiranje pratitelja, osobito kada je razumno za očekivati da bi propust da se to učini stvorio dojam pristranosti ili predrasuda.
”Razborito je i mudro da suci postupaju s dužnom pažnjom i brigom kada sklapaju internetska prijateljstva i uspostavljaju internetske veze ili kada prihvaćaju internetske zahtjeve za prijateljstvo”, dodaje se.
Uz to, kad god postoji nesigurnost glede internetskih veza ili sadržaja, suce se potiče da potraže savjet od priznatih stručnjaka za društvene mreže ili od savjetnika za pitanja sudačke etike koje osigurava pravosuđe. Smjernice ukazuju i kako suci trebaju izbjegavati prihvaćanje zahtjeva stranaka ili njihovih pravnih zastupnika za prijateljstvo ili slanje takvih zahtjeva strankama ili njihovim pravnim zastupnicima, kao i sve druge interakcije s njima na društvenim mrežama. Isto vrijedi za svjedoke i sve druge poznate zainteresirane strane.
”Suci trebaju biti svjesni opasnosti i doličnosti dijeljenja osobnih informacija na društvenim mrežama. Suci trebaju biti osobito svjesni opasnosti za privatnost i sigurnost koje predstavlja otkrivanje njihove lokacije ili bilo koje slične informacije, izravno ili neizravno, objavama na društvenim mrežama. Suci, k tome, trebaju biti svjesni da čak i ako nisu aktivni korisnici društvenih mreža, opasnosti za privatnost i sigurnost mogu proizaći iz korištenja društvenih mreža članova njihovih obitelji, bliskih prijatelja, sudskog osoblja i slično”, zaključuje se u smjernicama.
