U Hrvatskom saboru održana je sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Prva točka dnevnog reda sjednice bila je “Odluka Ustavnog suda od 2. srpnja o ocjeni suglasnosti s Ustavom i Zakonom statuta Grada Vukovara i statutarne odluke o ostvarivanju ravnopravne službene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara, te pretpostavke za provedbu odluke Ustavnog suda”.
Nakon dvosatne rasprave odbor je donio odluku da na prvoj sjednici u rujnu rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Te izmjene u Sabor su upućene još 2015. i definirale su sankcije koje uključuju i raspuštanje Gradskih vijeća koja ne provode predmetni zakon.
Nakon što odbor u rujnu raspravi ovaj zakonski prijedlog pokrenut će postupak izrade, odnosno usvajanja prijedloga zakona.
Odbor je jednoglasno donio odluku u kojoj poziva Vladu da postavi zakonite natpisne ploče na institucije u jedinicama lokalne samouprave u kojima za to postoji zakonska obveza.
Zadužuje se i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da izradi Akcijski plan postavljanja dvojezičnih natpisa u jedinicama lokalne samouprave. I ta je odluka donesena jednoglasno.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina formirat će izaslanstvo koje će posjetiti Vukovar i još neke jedinice lokalne samouprave kako bi se s predstavnicima lokalnih vlasti, institucija, političkog života i predstavnicima većinskog naroda i manjinskih zajednica kako bi spoznali kakvo je stvarno stanje i gdje su stvarni problemi.
Na sjednici se nije pojavio ni jedan HDZ-ov zastupnik.
Ovi zaključci došli su nakon dvosatne rasprave na odboru.
“Vlada RH treba donijeti izmjene, zvog čega pozdravljam ovdje i ministra uprave Ivana Malenicu, da se prilagodi Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma te da lokalne jedinice koje ne provode zakon počnu s tom praksom”, kazao je na početku sjednice Milorad Pupovac te je nabrajao jedinice lokalne uprave gdje se Zakon ne primjenjuje.
“Končanica, Plaški, Krnjak, Vojnić, Vrhovine, Udbina, Kneževi Vinogradi, Vukovar, Gračac, Negoslavci…”, sve su to općine gdje bi se trebala, a ne primjenjuje se dvojezičnost u svojoj punini. Izuzetak su Donji Lapac i Grožnjan”, rekao je.
“Obveza je Gradskog vijeća da poštuje odluku Ustavnog suda”, istaknuo je ministar uprave Ivan Malenica.
Goran Beus Richemberg kaže da smo zemlja paradoksa gdje oni koji stavljaju desnicu na Ustav i prisežu na predsjedničku funkciju odmah govore da neće poštovati Ustav. Brine ga i da će se pitanje dvojezičnosti u Vukovaru iskoristiti u predsjedničkim kampanjama.
#related-news_0
“Vukovarski Srbi nisu samo krivi za rat nego i za neprovođenje zakona. Oni su određeni kao najveći problem, odnosno oni koji izazivaju problem”, istaknula je Dragana Jeckov i dodala kako ispada da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina vrijedi za sve manjine osim Srba.
“Set manjinskih zakona ne mogu biti predmet kupovine u samoposluzi jer nam je rečeno da stanemo u red kada je u pitanju manjinska problematika. Teško je djeci koja su rođena 1998. objasniti zašto su Srbi u Vukovaru krivi za sve pa i za globalno zatopljenje”, istaknula je.
Arsen Bauk predložio je da saborski odbor donese odluku da se upute u saborsku proceduru izmjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina iz 2015. koje definiraju sankcije za jedinice lokalne samouprave koje ne provode odredbe tog zakona.
Predložio je i da odbor zatraži da se dvojezične ploče postave u mjestima u kojima manjine imaju pravo na to.
Milorad Pupovac referirao se na situaciju oko poštovanja zakona o pravima nacionalnih manjina i Ustava podsjetnikom na situaciju iz bivše Jugoslacije. “Pa dobro Mošo, zašto to tako pišemo? Pusti, nije to za nas to je za Engleze. Vjerojatno smo tako i mi donijeli ove zakone, ne da bi važili za nas i kod nas nego da bi važili kod Europe i Amerikanaca. A s obzirom na broj godina koji je protekao da su oni na snazi, a ne primjenjuju se, očito da je to bilo zbog Engleza”, rekao je.
Državni tajnik u Ministarstvu uprave predložio je da saborski odbor ne donosi zaključak na osnovu prijedloga Arsena Bauka nego da im se da malo vremena da iznađu zakonski prijedlog s kojim će onda doći pred odbor.
“Vrlo sam svjestan da bez dvotrećinske većine nije moguće donijeti Zakon o uporabi jezika i pisma i zato bi ovo bio nulti korak da se postigne konsenzus barem na odboru, a da onda Vlada da prijedloge i mišljenja. Mislim da je veća mogućnost da će doći do konsenzusa ako su od početka uključene sve stranke”, odgovorio mu je Arsen Bauk.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
