O turističkoj sezoni u Newsroomu je govorio konzultant s dugogodišnjim iskustvom u hotelijerstvu Nikola Karamarko.
Kako doživljavate sezonu i kako definirate problem s kojim se suočava hrvatski turizam?
“Rezultati koji se službeno objavljuju potvrđuju da Hrvatska ima problem – dominantno neodrživ turistički proizvod koji se manifestira prevelikim brojem objekata u privatnom smještaju od gotovo 60 posto, u odnosu na turističku lokomotivu, smještaj u hotelima, koji u Hrvatskoj čini samo 15 posto smještaja.
Turizam u svijetu raste tri posto – to znači da bi u Hrvatskoj, kao hit turističkoj zemlji, prema naštoj turističkoj propagandi, trebali imati barem tri posto povećanja. Drugo, krije se podatak koliki je stvarni kapacitet kojim Hrvatska raspolaže u turizmu. Ne mjeri se rezultat turizma prema broju dolazaka i noćenja, to je sporedni pokazatelj razvoja turizma, sve ozbiljne zemlje, svi ozbiljni turistički subjekti mjere rezultat kroz ključni pokazatelj – a to je iskorištenost, odnosno zauzetost kapaciteta smještaja koje određena zemlja ima. Prema toj iskorištenosti, uvjeravam vas da Hrvatska ima znatan podbačaj u ostvarenju kapaciteta ove godine. To mogu dokumentirati posljednjim službenim priopćenjem Državnog zavoda za statistiku za svibanj mjesec, koji pokazuje da u svibnju Hrvatska ima 18 posto manje turističkih noćenja ostvarenih u odnosu na prethodnu godinu.”
VEZANA VIJEST
U tri godine izgrađeno privatnog smještaja koliko je hotelski narastao za 130 godina
“Strategija turizma koja važi do 2020. se ne provodi i to treba jasno objaviti, a odgovorni bi trebali objasniti zašto. Samo tri zadnje godine broj kapaciteta u privatnom smještaju narastao je za 127.000 novih kreveta. Ako to usporedimo s ukupnim hotelskim kapacitetom koji je gotovo isti, a taj hotelski kapacitet od oko 150.000 hotelskih kreveta gradili smo 130 godina – to znači da smo za tri godine napravili isti kapacitet u privatnom smještaju kao hotelski kapacitet koji smo gradili 130 godina, a to govori kolike su razlike u ponudi. “
“Kapacitet privatnog smještaja nije bio planiran da se gradi u Hrvatskoj, ali stvoreni su uvjeti ne samo da se on gradi i razvija, nego i da se nerazumno potiče”, zaključio je.
Što bi bilo rješenje, na čemu treba inzistirati da bi turizam dugoročno bio održiv?
“Održivi turizam po definiciji Svjetske turističke organizacije znači turizam kojeg turisti traže, domaćini prihvaćaju, koji na tržištu ostvaruje dobit i dugoročno čuva okoliš. Tipičan primjer održivog turističkog proizvoda je hotel – jer se na godišnjoj razini koristi 50 posto, zapošljava na tri sobe jednog zaposlenika, ostvaruje dobit od 25 posto ostvarenih prihoda. Kapacitet u privatnom smještaju nominalno ne zapošljava nikoga, ne ostvaruje dobit jer to nije ekonomska kategorija – i zato nitko ne zna koliki je stvarni smještajni kapacitet.”
“Tvrdim da se u turističkim zajednicama neprofesionalno i neodgovorno upravlja poslovanjem u turizmu i da se daju krive smjernice vlasnicima izgrađenih apartmana u privatnom smještaju – i tu se kriju nerealna očekivanja”, tvrdi.
Slušaju li Vlada i Ministarstvo turizma struku?
“Ne sluša – jer javna je tajna da se u turizam uvukla politika, kroji kadrove u turizmu. Ja sam osam godina stvarao turistički sustav, bio sam član Turističkog vijeća u dva mandata i onda je došao jedan ministar, pogledao krvnu sliku članova Turističkog vijeća i sve nas koji nismo bili članovi HDZ-a maknuo je iz Turističkog vijeća. I to je matrica koja se dalje ponavlja. Krivo postaljen prvi kadar deformira i ostale kadrove”, dao je primjer Karamarko.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram
