Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak da ukupan iznos sredstava koji su predviđeni, bilo po točkama sjednice Vlade, bilo po ugovorima koji će uručivati nakon nje, iznosi gotovo 3,4 milijarde kuna, po čemu će ova sjednica u Čakovcu biti referentna za daljnji razvoj Međimurja.
Plenković je na sjednici Vlade, koja je počela minutom šutnje za poginulog hrvatskog vojnika u Afganistanu, izdvojio pet projekata koji mu se čine važni.
Tako se ukupno u izgradnju cestovne i prometne infrastrukture u Međimurskoj županiji ulaže 450 milijuna kuna, rješava se izgradnja nove dnevne bolnice i kirurgije s ukupno 53 milijuna kuna, u Stari Grad Zrinski ulaže se 35 milijuna kuna, u izgradnju poduzetničke infrastrukture ulaže se 65 milijuna kuna te se izgrađuju i dograđuju vrtići u Međimurskoj županiji. Naveo je da je u ovoj financijskoj perspektivi u toj županiji ugovoreno 145 milijuna eura, odnosno više od 1,1 milijardu kuna. “To znači da ste uvijek željni dodatne vrijednosti investicijskih napora”, dodao je premijer.
Plenković je istaknuo da je Međimurje jedna od razvijenijih regija te je podsjetio da je bila u top 10 regija po Financial Timesu kada je riječ o privlačenju ulaganja. “Nije slučajno da upravo vi u 2019. želite stvoriti povoljniju i bolju poduzetničku klimu, pojačati učinkovitost uprave na lokalnoj razini i dodatno iskoristiti blagodati članstva u EU”, ustvrdio je.
Naglasio je da je Međimurska županija prepoznala važnost kvalitetnih uvjeta za zdravstvenu skrb kao onih faktora koji sigurno pridonose nadprosječnoj konkurentnosti i kvaliteti poslovnog okruženja, da su tamo prisutne mnoge poduzetničke zone te postoji jasna i učinkovita suradnja između obrazovnog sustava i gospodarstva.
Plenković je izrazio zadovoljstvo što se obnavlja simbol grada Stari grad Čakovec – jedan od najstarijih spomenika bogate prošlosti Međimurja koji će po realizaciji projekta fortifikacije postati dijelom muzeja nematerijalne baštine.
Međimurski župan Matija Posvec kazao je kako je Međimurje županija koja ima epitet Hrvatski cvjetnjak, a to nije slučajno jer su skromni ljudi marljivo radili i uređivali svoj dom i kraj godinama. “Nismo imali podršku središnje države 28 godina, ali smo primjer dobre prakse”, rekao je Posavec istaknuvši kako je područje bivše vojarne u kojoj se i održava sjednica takav primjer jer se izrađuje softver za automobilsku industriju. “Dvostruko više izvozimo nego što uvozimo, imamo najefikasniju javnu upravu, najbrže se izdaju dozvole, ali usprkos tome plaće za 16 posto zaostaju za državom i unatoč reformama nije se puno toga pomaknulo”, rekao je Posavec.
Izrazio je zadovoljstvo odvajanjem komunalnog otpada rekavši kako se odvaja 50 posto komunalnog otpada u Međimurju, a od 10 najuspješnijih gradova i općina u Hrvatskoj po tom pitanju njih devet se nalazi u Međimurju. Iznio je i podatak kako je na pet zaposlenih četvero u privatnom sektoru, a jedan u javnom. „Puno sredstava se ulaže u obrazovanje, a rezultati se vide“ rekao je dodavši kako je situacija i u zdravstvu po mnogo stvari ispred hrvatskog, ali i europskog prosjeka te da se u njega uložilo 190 milijuna kuna.
Posavec je rekao da ima i problema, ali se mogu riješiti uz pomoć države, prije svega da prosjek plaća ne zaostaje za državnim. Smatra kako će to biti odlična demografska politika. Zatražio je podršku za rješavanje problema manjina pozivajući državu da omogući regionalnoj vlasti da prepusti neki dio kontrole prije svega socijalne pomoći. Nada se kako podrška Vlade neće stati na ovoj sjednici.
Gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač rekao je kako je ovo jedan od najrazvijenijih dijelova zemlje u koji se dolazi učiti, prvenstveno o komunalnoj infrastrukturi, razvrstavanju otpada, realiziranju projekata iz europskih fondova, kako privući strana ulaganja ili novac poreznih obveznika usmjeriti na dobrobit građana.
Ipak, upozorio je, Hrvatska je previše centralizirana zemlja, sredstva koja temeljem poreza na dohodak čine glavninu prihoda, nisu dovoljna za sve potrebe. Rekao je kako je Čakovec proglašen najboljim gradom na području demografije i obrazovanja, na broj stanovnika ima najviše studenata, ulaže se u vrtiće, ali nažalost vlastitim sredstvima ne možu izgraditi osnovnu školu. “To nije slučaj samo kod nas već u cijeloj Hrvatskoj, osim možda u Zagrebu”, poručio je.
Drugi primjer je visoki indeks razvijenosti koji sredinama poput Čakovca otežava prijavu na EU fondove. Nada se kako će se govoriti o romskoj nacionalnoj manjini, kazavši da se stvari rješavaju, ali da se krenulo ranije da takvih problema ne bi bilo. “Ne mislim tu samo o socijalnoj pomoći, već o sustavnom ulaganju u obrazovanje Roma od najmanjih nogu pa kasnije uključivanje na tržište rada. Što ne možemo isfinancirati sami to se mora napraviti preko države“ zaključio je Kovač.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.