Hrvatska je prva zemlja u EU-u po pojavi karijesa i prehrambene navike su loše, posebice kod mladih. No, prije poreza na zaslađena pića treba razmišljati o promjeni prehrambenih navika i edukaciji potrošača.
U N1 Studiju uživo o novom porezu na zaslađena pića razgovarali smo s Dianom Gluhak Spajić, magistrom nutricionizma i konzultaticom za prehrambenu industriju.
Gluhak Spajić istaknula je da kako su poskupljenje i porezi na slatke sokove zapravo gradnja kuće od krova. “Kada pogledate mjere, na neki način, što bi se napravilo s tim porezom na zaslađena pića, mi vidimo da je to jedna polovična mjera, koliko god da je dobro i pozitivno pozdravljena. Međutim, mi moramo razmišljati o tržištu u kojem se nalazimo.”
VEZANE VIJESTI
Naglasila je kako moramo razmišljati o tržištu i imati viziju što napraviti s njim i prehrambenom industrijom te kako je potrebno okrenuti se prema najmlađima. “Danas već vidimo da neke prehrambene navike djece u školama, da su dosta loše. Kada pogledamo prehrambene jelovnike u školama, nije nešto čime se možemo, rekli bismo, hvaliti. Rekli bismo da se prehrambene navike djece u osnovnim školama mijenjaju. Mi imamo djecu, znači više od trećine djece danas se bori s kilogramima, s povišenom tjelesnom težinom.”
Naglašava kako su najgore prehrambene navike u Dalmaciji “gdje se potpuno zaboravila mediteranska prehrana i prešlo se na jedan zapadni đir prehrane. Tako ima najmanje škola gdje imaju organiziranu prehranu”.
Da se prehrambena industrija promijeni – prije uvođenja poreza na zaslađena pića – potrebno su vrijeme i edukacija tržišta te je “potrošač je taj koji definira kako se pune police u dućanu.” Što se tiče novca od poreza na zaslađena pića, Gluhak Spajić istaknula je kako “idealno bi bilo da taj novac ode u edukaciju, u znanost, u obrazovanje”, posebice mladih, budući da su oni ti koji su “game changeri”.
Video uskoro.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook |Instagram.
