Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska i Srbija pozvale su političke predstavnike Srbije i Hrvatske da stradanja i patnju žrtava ne koriste za ratnohuškačke poruke već da surađuju po pitanju ostvarenja prava i pravde za žrtve zločina počinjenih tijekom i nakon VRO Oluja.

Iz YIHR-a navode kako 24 godine “nakon što su početkom kolovoza za vrijeme i nakon operacije Oluja pripadnici jedinica Hrvatske vojske sudjelovali u ubojstvima i zlostavljanima civila, uništavanju i krađi privatne imovine te sprječavanju povratka izbjeglih u svoje domove niti jedan političar Republike Hrvatske nije uputio iskrenu ispriku žrtvama.”

Nastavljaju da predsjednica Republike i premijer odbijaju sudjelovati na komemoracijama organiziranima u spomen na ubijene i nestale tijekom i nakon ove akcije, a u svojim obraćanjima povodom proslave nisu se niti jednom riječju osvrnuli na ratne zločine i kršenja ljudskih prava počinjenima za vrijeme i nakon VRO Oluja time provodeći politiku odbijanja suočavanja s prošlošću. 

“Izjava Kolinde Grabar Kitarović u kojoj hvali i izražava simpatije prema Thompsonu koji je održao nastup uoči obljetnice VRO Oluja, a na čijem koncertu su se i ovaj put uzvikivali fašistički pozdravi ponižava i vrijeđa ne samo žrtve zločina već sve građane Republike Hrvatske i vrijednosti na kojima je uspostavljena.

Hrvatski sudovi do sada su izrekli tek jednu pravomoćnu presudu za ratne zločine počinjene u kontekstu Oluje, a procjenjuje se da je u akciji ubijeno više od 600, a Hrvatsku napustilo kao posljedicu ove akcije više od 150.000 osoba. 

S druge strane, nijedna žrtva „Oluje” u Srbiji danas nema status civilne žrtve rata iako čelnici Srbije u posljednjih pet godina na službenim komemoracijama govore o neophodnosti sjećanja na žrtve Oluje.

Izjava predsjednika Srbije Vučića u kojoj podsjeća da je “njegov posao da ovaj datum ne zaboravimo i da poštujemo tuđe žrtve” nije suglasna s politikama koje provode, a ni porukama koje šalju predstavnici države koja i dalje podržava osuđene ratne zločince. 

Također, Fond za humanitarno pravo godinama podsjeća na odgovornost  Republike Srbije da se ispriča i adekvatno obešteti veliki broj građana, tada izbjeglih iz Hrvatske, koje su tijekom 1995. godine pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP) privodili i potom izručivali vojnim vlastima tadašnje Republike Srpske Krajine (RSK) ili paravojnoj jedinici „Srpska dobrovoljačka garda” predvođenoj Željkom Ražnatovićem Arkanom, nakon čega su oni po pravilu bili upućivani u prve borbene redove.

Ovakva prisilna mobiliziranja, koja su predstavljala najgrublju povredu Konvencije UN o statusu izbjeglica, u velikom broju slučajeva rezultirala su gubitkom života ili teškim tjelesnim povredama i psihičkim posljedicama po mobilizirane muškarce.

Iako za vrijeme počinjenja zločina u kontekstu Oluje nismo bili rođeni ili smo bili u ranom djetinjstvu odlučni smo da njih nikada ne zaboravimo. Sramimo se ne samo zbog toga što su ovi zločini počinjeni već i zato što ih političari iz Srbije i Hrvatske koriste za međusobna prepucavanja i zlonamjerne manipulacije i zato jer institucije naših država nisu na ove zločine odgovorile u skladu s principima pravde, odnosno nisu učinile dovoljno da se zadovolji pravda i reparacije za žrtve.

Budućim generacijama ne želimo ostaviti društvo opterećeno prošlošću i podjelama kakvo smo sami naslijedili već želimo djelovati odgovorno u cilju ostvarenja suradnje i pomirenja Srbije i Hrvatske. 

Iz toga razloga pozivamo Republiku Hrvatsku da: 

• premijer i predsjednica upute iskrenu ispriku žrtvama zločina koje su počinile snage RH za vrijeme i nakon VRO Oluja. U tome im može pomoći priručnik za političare ‘Kako se ispričati za zločine’ koji je izradila Inicijativa mladih za ljudska prava. 

• Državno odvjetništvo i sudovi ulože veće napore u procesuiranje ratnih zločina počinjenih u kontekstu Oluje.

• se u školskim obrazovnim programima nastave povijesti posveti više pažnje događajima koji predstavljaju kršenja ljudskih prava, a povezana su s VRO Oluja. 
• ubrza i olakša proces povratka izbjeglih u svoje domove što uključuje puno ostvarenje imovinskih prava, stambeno zbrinjavanje, obnovu uništene imovine i rješavanje statusnih pitanja povratnika.

Također, pozivamo Republiku Srbiju da:

 • u potpunosti regulira status civilnih žrtava rata po modelu koji je predložio Fond za humanitarno pravo kako bi pored drugih žrtava u ratnim sukobima tokom rata i one koje su stradale u Oluji bile na pravi način obeštećene.
• predsjednik Republike uputi ispriku, a Vlada Srbije omogući shodno procedurama obeštećenje građanima koji su izbjegli iz Hrvatske 1995. godine, a prisilno su mobilizirani od strane policije i paravojnih formacija. 
• njeni predstavnici na službenim komemoracijama žrtvama Oluje prestanu – koristeći se ranama ubijenih i izbjeglih promovirati nacionalističku politiku.

Obje države upućujemo na zajedničko obilježavanje stradanja za vrijeme Oluje, poštivanje presuda, kao i utvrđenih činjenica pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnim sudom pravde te suradnju u rješavanju pitanja nestalih.

Priznanje i procesuiranje zločina u Oluji od strane Republike Hrvatske, kao i puno zakonsko poštivanje ubijenih i izbjeglih od Republike Srbije u interesu su oba društva koja imaju perspektivu jedino u miru”, stoji u priopćenju Inicijativa mladih za ljudska prava iz Hrvatske i Srbije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.