Ministar zdravlja Siniša Varga u razgovoru za Hinu iznio je najnovije podatke Ministarstva o odlasku hrvatskih liječnika i medicinskih sestara u inozemstvo, odbacio mogućnost privatizacije javnog zdravstva, te najavio novi sustav nagrađivanja u bolnicama.
Otkad je Hrvatska ušla u EU, jedna od gorućih tema je odlazak liječnika i medicinskih sestara iz Hrvatske. Koliko ih je napustilo Hrvatsku od ulaska u EU i kako namjeravate zaustaviti taj trend?
– S dolaskom na mjesto ministra zdravlja odredio sam si prioritete – svakom dostupnu kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, financijsku konsolidaciju sustava bez novih sanacija i povećanja participacije, te kroz pet godina produljenje životnog vijeka građana za dvije godine. Sve je to nemoguće provesti bez liječnika i medicinskih sestara, pa je svaki odlazak štetan za zdravstveni sustav. Dopusnice za odlazak dosad su od Hrvatske liječničke komore zatražila 673 liječnika, a od Hrvatske komore medicinskih sestara 173 sestre i tehničara. Broj odlazaka je, srećom, višestruko manji od broja odobrenih dopusnica. Prema podacima koje je Ministarstvo zdravlja prikupilo od ustanova u zdravstvu, od ulaska u EU do sredine ožujka ove godine Hrvatsku su napustila 233 liječnika i 98 sestara i medicinskih tehničara.
Već dugo najavljujete da ćete prekinuti uravnilovku u plaćama, početi nagrađivati rad i destimulirati nerad liječnika. Za to su potrebni normativi, no u HUBOL-u i sindikatu liječnika tvrde da je nemoguće normirati rad liječnika.
– U javnu raspravu uskoro ulazi novi prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim će se regulirati i organizacija rada zdravstvenih radnika i njihovo nagrađivanje. Vjerujem da će izmjene biti usvojene u Saboru do ljeta. One neće dovesti do privatizacije javnoga zdravstva, štoviše jasno će razgraničiti javno i i privatno zdravstvo, tako da nitko tko je ravnatelj ili šef odjela u javnoj ustanovi neće moći biti i vlasnik privatne ustanove. Zakon o radu dopušta stimulacije od tri bruto plaće godišnje. Od Vlade i Ministarstva uprave zatražili smo suglasnost za donošenje uredbe za stimulacije u zdravstvu. Čvrsto stojimo pri ideji da treba stimulirati radnike koji rade više, obavili smo dva kruga razgovora sa sindikatima i komorama, i to je jedan od prioriteta za rješavanje. Mijenjamo i Uredbu o koeficijentima plaća kako bi se bolje prepoznalo napredovanje u struci, umjesto napredovanja u bolničkoj hijerarhiji. Ograničili smo duljinu mandata pojedinaca na rukovodećim mjestima kako bi više osoba dobilo priliku za dokazivanje. Kako bi potaknuli mlade liječnike i sestre da ostanu u sustavu, obratili smo se i lokalnoj upravi i samoupravi da nam pomognu oko stambenog zbrinjavanja na ruralnim područjima, dovršavamo razgovore s komorama oko subvencioniranja kamata na stambene kredite za prvu nekretninu za liječnike i medicinske sestre. Odluka o subvencioniranju bit će donijeta u sljedećih nekoliko tjedana. U razgovorima s liječnicima i medicinskim sestrama saznali smo da je nered u sustavu jedan od glavnih razloga zašto odlaze, a da im je visina plaće manje važna.
Nedavno ste spomenuli da je broj zaposlenih liječnika povećan za 480 u zadnjih godinu dana, te da je u pripremi 1000 specijalizacija koje namjeravate raspisati ove godine.
– U prva tri i pol mjeseca ove godine zaposlili smo 80 liječnika i 660 medicinskih sestara i tehničara te prvostupnika sestrinstva. Prošle godine zaposlio se 201 liječnik i više od 1500 sestara i tehničara. Od početka mandata ove Vlade raspisano je preko 2500 liječničkih specijalizacija i užih specijalizacija, od čega lani 1414. Odobravanje specijalizacija dugo je bio problem u hrvatskom zdravstvu, pa smo se doveli u situaciju da je danas prosječna dob specijalista blizu 55 godina, tako da je nužna obnova kadrova. Lani smo tako odobrili 218 specijalizacija iz hitne medicine, 91 iz anesteziologije, 61 iz pedijatrije, 53 iz ginekologije i opstetricije, što su neke od naših najdeficitarnijih specijalizacija. U Ministarstvu upravo kompletiramo zahtjeve zdravstvenih ustanova za specijalizacijama u ovoj godini i siguran sam da će brojke u najmanju ruku biti jednako dobre kao i lani. Novim zapošljavanjem uspjeli smo udjel mlađih od trideset godina zaposlenih u zdravstvenom sustavu povećati s osam posto na početku 2012. godine na gotovo 12,4 posto u ožujku ove godine.
Nacionalni plan bolnica je donesen i slijedi njegova provedba. S obzirom da je za masterplan glasovao i HDZ jeste li postigli politički konsenzus? Mislite li da je i HDZ spreman, pobjedi li na izborima, tu reformu provesti do kraja?
– Nacionalni plan se u ovom obliku treba provoditi do 2017. godine. Osjećam veliku odgovornost prema njegovoj provedbi jer je izglasan u Hrvatskom saboru bez ijednog glasa protiv, što osigurava dugogodišnju primjenu, bez obzirom koja politička opcija obnašala vlast. Smanjivanje broja akutnih kreveta i povećavanje broja u dnevnim bolnicama logičan je potez kojim hrvatsko zdravstvo lovi korak s napretkom medicinske znanosti. Također, funkcionalnim povezivanjem odjela zemljopisno bliskih bolnica stvorit ćemo bolje uvjete za pacijente. Primjerice, funkcionalnom integracijom dva odjela urologije u dvije bolnice pacijentima će na raspolaganju biti akutna bolnica u kojoj će za njih 24 sata dnevno brinuti liječnici i medicinske sestre, a na drugoj lokaciji će biti dnevna ambulanta. Na taj način imat ćemo bolje pokrivena oba oblika skrbi za pacijente. Neke bolnice već su same dale prijedloge za funkcionalnu integraciju svojih odjela, ali neću ih spominjati da im ne stvaram dodatni pritisak.
Što sadrži Nacionalni registar pružatelja zdravstvenih usluga i kada ćete ga objaviti kako bi građani neke regije saznali koje će usluge ubuduće moći dobiti u najbližoj bolnici, a za što će morati ići u drugu bolnicu?
– Nacionalni registar je projekt koji će se konstantno nadopunjavati novim informacijama i na jednom mjestu prikupljati podatke o broju odjela, kreveta, medicinskog kadra, specijalnostima itd. U njega su dosad uneseni podaci iz kliničkih bolničkih centara, kliničkih i općih bolnica, a trenutno se unose podaci iz specijalnih bolnica. Nakon toga na red dolaze privatnici. Registar neće imati smisla ako ne bude živ organizam, odnosno ako se podaci neće stalno ažurirati, jer svrha mu je da Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalno imaju uvid u trenutno raspoložive kapacitete sustava. Tako ćemo na vrijeme moći reagirati ako u nekoj regiji zbog odlaska na drugo radno mjesto ili u mirovinu nedostaje liječnik, medicinska sestra ili biokemičar.
Najavili ste da bolnice, zahvaljujući izlasku HZZO-a iz riznice, više neće stvarati nove dugove. Oporba tvrdi da u prva tri mjeseca ove godine niste uspjeli preokrenuti trendove, jedan od razloga su navodno i preniske cijene pojedinih postupka koje bolnicama generiraju gubitke.
– Vlada je prepoznala potrebe zdravstvene zaštite građana, zbog čega smo za ovu godinu u proračunu osigurali preko dvije milijarde kuna više za zdravstvo u odnosu na lani. Od toga je 1,3 milijarda namijenjena bolnicama, pa su limiti bolnica u prosjeku povećani za 17 posto. Cilj je da bolnice do 2017. godine podmire svoja dugovanja i rokove plaćanja svedu na zakonski rok od šezdeset dana. Cijela je ova godina razdoblje u kojem će bolnice imati vremena poboljšati svoje poslovanje, ali već sada vidimo znakove osjetnog poboljšanja. KBC Rijeka, dosad najuspješnija bolnica u provedbi “Programa plus”, već je u veljači poslovala pozitivno, a tu su i druge bolnice poput čakovečke, sisačke ili bjelovarske. Novi model ugovaranja i plaćanja usluga, po kojem se bolnice plaća po obavljenoj usluzi i ispunjavanju kvalitativnih kriterija, dao je do znanja upravama bolnica da moraju raditi kako bi zaradile za plaće. U proteklih pola godine radili smo na tome da bolnice naučimo kako pravilno fakturirati svoje usluge, jer smo i tu ranije imali problema. Samo u ožujku bolnice su ispostavile 182.000 faktura više nego u istom mjesecu lani, što pokazuje da idemo u dobrom smjeru, u čemu imamo podršku i Udruge poslodavaca u zdravstvu.
Koliko je dosad stajala provedba “Programa plus” i hoće li on generirati dodatne gubitke bolnicama?
– Upravo suprotno, “Programom plus” uspjeli smo potaknuti bolnice da povećaju broj pacijenata koje obrađuju. Kroz povećani broj usluga koje su izvršile i fakturiraju uspjele su dostići i premašiti svoje limite i posluju s plusom. Bolnice sada rade više, taj im je rad plaćen i ne stvaraju gubitke, a pacijenti daleko ranije dolaze na red i pravovremeno su liječeni. Cilj nam je da do ljetnih praznika i godišnjih odmora obradimo više od 100.000 pacijenata i za sada smo na dobrom putu da to i ostvarimo. Matematika cijelog novog modela ustvari je jednostavna – tko radi više i bolje, više će mu biti i plaćeno.
Prema novom modelu ugovaranja, do kraja godine bolnice bi 55 posto svojih prihoda trebale ostvariti isključivo na temelju isporučenih usluga pacijentima. Hoće li doći do ukidanja bolnica koje to neće moći ostvariti?
– Ako ste čitali Nacionalni plan, primijetili ste da on ne predviđa zatvaranje bolnica, već njihovu funkcionalnu integraciju. Bolnice će pronaći svoju svrhu, poput općih bolnica u Kninu, Zaboku i Vukovaru. Primjerice, u Vukovaru imamo vrsne ortopede, pa ćemo pomoći Upravi i osoblju bolnice da se profiliraju i postanu pandan lovranskoj ortopedskoj bolnici za istočni dio Hrvatske, ali i za cijelu regiju koja uključuje Mađarsku, Srbiju i BiH. Bolnice će provedbom Nacionalnog plana pronaći svoju mjeru u broju kreveta i zaposlenika, sukladno epidemiološkoj slici regije radi koje postoje.
