U Novom danu ugostili smo bivšeg ministra gospodarstva i kolumnista Telegrama Goranka Fižulića koji je prokomentirao podizanje optužnica u slučaju Agrokor, kao i trenutno stanje u hrvatskom gospodarstvu.
“Nagodba je apsolvirana, provedena, imamo Fortenovu koja je u vlasništvu bivših vjerovnika, ali mi o cijelom tom poslovanju znamo vrlo malo. Očito su dobavljači izigrani i kod novog zaduženja Fortenove zapravo je važno plaćanje graničnog duga, koje je derogirano, ili smanjeno na minimum. Granični dug je izmišljotina iz Lex Agrokora i ne postoji u insolvencijskim postupcima. To je dug koji je postojao prije pokretanja postupka, odnosno prije travnja 2017. godine, a dospijevao je nakon tog datuma. Tada su postojale glasine da je dio dobavljača umjetno produživao dane plaćanja, kako bi nešto što je bio staru dug postao granični dug. Navnodno su to činili u dogovoru s tadašnjim izvanrednim povjerenikom i možda su se već tada stvorili uvjeti za sporove koji će se kasnije pokrenuti”, rekao je Fižulić.
Smatra da današnji čelnici Fortenove znaju što se činilo oko pretvaranja starg duga u granični.
“Budimo uvjereni, oni koji su danas u poziciji većinskog vlasnika i koji danas upravljaju Fortenovom vrlo dobro znaju koliko je bilo malverzacija i u kojem su se iznosu događale malverzacije s pretvaranjem starog duga u granični. Govorimo o nečemu što je manje od jedan posto ukupnog poslovanja Fortenove, ali je nagodba potpisana kako jeste i granični dug je priznat u iznosu koji jeste i dobavljačći su ovdje u pravu. Mi razgovaramo o poslovanju od dvije miliradje eura, ali očito je da Konzum i Forte Nova ne ostvaruju rezultate takve da mogu tek tako platiti taj dug od 60-ak milijuna”, kaže Fižulić.
VEZANE VIJESTI
“Mi ne vidimo da se nešto bitno dogodilo u promjeni poslovnog modela Fortenove ili njenih sastavnica, pa onda ne možemo očekivati drugačije rezultate u odnosu na vrijeme druge, stare uprave. Kredit će biti utrošen na isplatu onih koji su financirali roll up, a očito im je potreban i dodatni radni kapital. Time se vidi da Fortenova ne posluje tako sjajno kako želi prikazati predsjednik uprave Podravke. Problem u poslovanju je u poslovnom modelu Konzuma, koji ovakav kakav je danas teško da ima blistavu budućnost. Pred njima je ozbiljna promjena poslovnog modela, kao što je bilo i pred Merkatorom, ali na tome nitko ne radi”, kaže Fižulić.
Postojeći vlasnici Fortenove imaju dva izlaza iz ove situacije, dodaje.
“Mogu početi prodavati dijelove, koje relativno lako mogu prodati na tržištu, jer su tu Jamnica, Ledo, Zvijezda, ili da rade ozbiljno na promjeni modela cijele tvrtke, pa da takva bude ponuđena nekon drugom partneru ili da izađu na burzu. Meni je samo prvi model izgledan, ali je pitanje tko će to provesti i ima li u ruskim bankama dovoljno apetita za taj posao. Pristup financiranju Fortenove pokazuje da možda ni dvije ruske banke nemaju isti pristup”, kaže Fižulić.
Objasnio je kako su optužnice protiv 29 osoba zbog afere mjenice podignute jer je to bilo lakše učiniti.
“Vjerojatno je razlog što je to lakše bilo učiniti. Lakše je bilo dokazati da mjenično poslovanje nije bilo sukladno zakonu, nego dokazati bivšoj upravi da je frizirala bilance i na taj način dovodila u zabludu bilo investicijsku javnost, bilo svoje dobavljače, bilo kreditore.
Važno je reći da se ovdje ne radi samo o ljudima koji su radili u Agrokoru nego i o onima koji su takav Agrokor financirali. Ne znamo na čemu DORH temelji cijeli slučaj i kako misli dokazati počinjenje kaznenog djela, je li to nešto što smo gledali u slučaju izdavanje mjenica u velikoj Kladuši Fikreta Abdića, kasnije u Elanu ili još nekim tvtrama, ili misle dokazati da su mjenice bile izdavane za isporuku roba i usluga. Dakle, dok ne saznamo detalje teško je komentirati. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li tu biti i ljudi iz banaka”, rekao je Fižulić.
Objasnio je i zašto je BDP iz prvog kvartala s 3.9 pao na 2.4 posto.
“Kada smo proizvodili brodove, onda je isporuka 2-3 broda značajno utjecala na industrijsku proizvodnju, pa tako i na BDP. Mi još ne znamo koliko su u prvom kvartalu bili utjecajni povlačenje sredstava za gradnju Pelješkog mosta. Bilo je ozbiljnih institucija koje su tvrdile da će u drugom kvartalu BDP rasti i preko četiri posto, a sada će se sve vratiti na staru priču. Gospodarstva s kojima se želimo uspoređivati, poput mađarskog i poljskog, rasla su mnogo većim stopama”, kaže Fižulić.
Pojašnjava kako su Hrvatska i Slovenija do devedesetih godina imale sličnu struktruru gospodarstva. Slovenija je s tim nastavila, ali je Hrvatska otišla u krivom smjeru.
“Bili smo poznati kao izvozne republike, borili se za svoje devize, za pravo da ih trošimo. Slovenija je ostala pri modelu koji je imala u Jugoslaviji, a mi smo taj model napustili, pa danas imamo samo trgovinu, građevinarstvo i turizam. Stalno pričamo o EU fondovima i to po prilici kako su Kosovo, Makedonije i BiH pričali o korištenju sredstava za nerazvijene. Prvi korak bi bilo da vlada i ministar financija priznaju da je Hrvatska u slijepoj ulici i da je izložena na milost i nemilost europskim i svjetskim gospodarskim kretanjima. Kapitalizam je cikličan. Mi smo vjerojatno doživjeli vrhunac rasta u ovom ciklusu i sada slijedi usporavanje i to se vidi u nultom rastu u njemačkom gospodarstvu, usporavanje američke ekonomije. Za dva mjeseca slijedi vjerojtno i Brexit bez dogovora, teško je očekivati povoljne ekonomske odnose u Europi i svijetu u 2020. godini”, kaže Fižulić.
#related-news_0
“Hrvatska je malo gospodarstvo koje je isključivo ovisi o tri grane, tu će se kriza jednostavno preseliti, jednostavno će potonuti kao 2008. ili 2009. godine. Koliko duboko, to ne znamo. Provedena je djelomična konsolidacija proračuna, ali u mirovinskom i zdravstvenom sustavu nisu napravljene nikakve reforme, demografska kretanja su jako nepovoljna. Imamo punu zaposlenost uz nedostatak radne snage u tri najvažnija sektora, trgovini, građevinstvu i turizmu, a ako ovisite o turizmu teško da možete očekivati napredak kakav imaju druge istočnoeuropske države”, rekao je Fižulić.
Kaže kako Hrvatska na raspolaganju ima četiri milijuna stanovnika, te da se ne može uspoređivati s drugim istočnoeuropskim državama koje imaju znatno veći broj ljudi.
“Najuspješnije istočnoeuropsko gospodarstvo je Poljska. Dobrim dijelom zbog veličine, 40 milijuna ljudi dovoljno je veliko područje u kojem su poljske firme kadre startati i napraviti adekvatan razvoj. Hrvatsko je tržište od 4 milijuna ljudi. Politika nije učinila ništa po pitanju toga da zadrži jugoslavensko tržište, za razliku od Slovenije”, kaže Fižulić.
“Što hrvatska politika radi? I predsjednica i premijer ignoriraju to gdje se hrvatska nalazi. Kada ste čuli da se netko zalaže za jačanje gospodarskih i drugih veza sa ostalim jugoslavenski republikama? Da treba razvijati trgovačke odnose sa Beogradom i Sarajevom? To je u Hrvatskoj postala hereza. Mi govorimo u uspravnici, kao da ćemo Hrvatsku i naše gospodarstvo preseliti u Skandinaviju ili Baltik”, kazao je Fižulić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
