Marko Košiček, glavni savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak u Novom danu je govorio o zahtjevu prosvjetnih radnika za povećanjem plaća, novoj školskoj godini, kao i o najavi za ukidanje neograničenog broja ispričnica kojima roditelji mogu pravdati izostanke svoje djece.
“Kada vam je stalo do nečega, uvijek imate neku tremu i niste sigurni kako će sve proći. U zadnjoj godini imali smo intenzivne pripreme sa svim školama, a i u eksperimentalnom programu smo mnogo naučili”, kaže Košiček.
Kaže kako se ozbiljno radilo na tome da tome da svi učitelji imaju pristup relevantnim informacijama, bez obzira na to mogu li dolaziti na edukacije.
“Često postavljena pitanja redovno ažuriramo, imamo skupove, virtualne radionice. Skupovi koji se održavaju s nastavnicima se i snimaju, pa ih mogu pratiti i oni koji nisu u mogućnosti doći. Vjerujem da svi imaju pristup svim potrebnim informacijama”, kaže Košiček.
VEZANE VIJESTI
“Važno je da svi oni koji se nisu uspjeli pripremiti, to čine u narednom periodu, jer će sljedeće godine to biti primijenjeno i u drugim, trećim i četvrtim razredima. I početak škole koji je ove godine 9. rujna oslobodio nam je prostor za dodatnu pripremu”, rekao je Košiček.
Kaže kako je važno imati stalnu komunikaciju s učiteljima, jer osim što im iz Ministarstva mogu dati važne informacije, mogu i čuti što brine učitelje i nastavnike i doznati s kojim se poteškoćama susreću, te ih riješiti.
“Kada govorimo o obuhvatu reforme, tu je 40.000 učitelja, 150.000 učenika, 1300 školskih ustanova, 2600 zgrada. Sigurno će negdje biti neki problem. Ali velike ključne stvari su spremne. Kurikulumi, edukacije, udžbenici… Svi znaju što im je činiti”, kaže Košiček.
Svi bi udžbenici trebali biti isporučeni prije početka nastave.
“Mi imamo različite razine ulaganja. Krenuli smo s opremanjem učionica za informatiku, jer je prošle godine postala obavezna za peti i šesti razred. U kabinete za biologiju, kemiju, fiziku i tehnički ukupno je uloženo 40 milijuna kuna. Mnogi su do tada imali gotovo muzejsku opremu”, kaže Košiček.
U cjelokupnu je reformu do sada uloženo skoro dvije milijarde kuna, dodao je, i rekao kako će za valorizaciju cjelokupnog projekta trebati neko dulje vrijeme.
“Za neke značajnije pokazatelje potrebno je duže vrijeme. Prvo moramo mjeriti rješavanje problema. Tome želimo naučiti učenike, da ne barataju podacima koji će zastariti i prije nego što oni završe školu, nego da nauče razmišljati i rješavati probleme. Takav način razmišljanja i podučavanja potrebno je dulje razvijati. Početnu situaciju smo mjerili s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, da vidimo kako stojimo, ali još nemamo rezultate s kojima bi ih mogli usporediti. Tek za par godina ćemo imati s čime sve to usporediti i vidjeti idemo li u dobrom smjeru”, rekao je Košiček.
#related-news_0
Naglasio je kako najavljeni prosvjed prosvjetnih radnika nije povezan s kurikularnom reformom nego sa zahtjevom za povećanje plaća.
“Mi smo postavili pitanje motiviranosti 12.000 nastavnika i učitelja. Njih 83 posto je reklo da su motivirani za reformu. Sindikati su rekli da prosvjedne aktivnosti nisu protiv reforme nego za povećanje plaća. I tu se ne govori o tome je li to 100 kuna više ili manje, nego o slanju poruke i statusu učitelja. Ako se svima digne plaća, neujednačenost koeficijenata i dalje ostaje. Smatramo da je opravdano da se složenost posla i očekivanja od njih povećavaju. U zadnjih pet godina koeficijenti složenosti posla mijenjali su se 19 puta, a niti jednom prosvjetarima. Sa sindikatima smo razgovarali, nismo nadležni za koeficijente, ali smo informacije proslijedili Ministarstvu financija. Smatramo da su njihovi zahtjevi u određenoj mjeri utemeljeni i da bi ih trebali usvojiti”, rekao je Košiček.
“Njihov posao je odgovoran, svi se slažemo da su nam djeca nešto najvrijednije u životu i učiteljima dajemo povjerenje da će ih obrazovati i pripremiti za sve što ih čeka u životu. Kada se gleda rast proračuna, smatramo da je ovo financijski održivo. Smatramo da se obrazovanje ne bi smjelo smatrati troškom nego investicijom. O tome hoće li biti štrajka još ne znamo, ali reforma nije ugrožena”, smatra Košiček.
Kada je u pitanju najavljena mogućnost limitiranja dosadašnjeg prava roditelja da višekratno opravdavaju djecu u školama za razdoblja do tri dana, Košiček kaže da se o tome tek treba raspraviti.
“Počeli smo objavljivati podatke u Školski e-Rudnik. U objedinjenoj statističkoj analizi o svim događanjima u školskoj godini objavili smo i izostanke. U zadnjih pet godina imamo pad broja učenika, izgubili smo jednu cijelu generaciju, 40.000 učenika. Prvi razred je upisalo oko 38.000”, rekao je Košiček.
#related-news_0
“Broj izostanaka raste i to značajno brže nego što pada broj učenika, a broj neopravdanih je pao 47 posto. Imamo manje učenika koji markiraju, ali su više bolesni. Trend povećanja je uočen u 2016. godini, kada je novi pravilnik stupio na snagu, kada je jedna ispričnica prebačena u neograničen broj. Nama nije cilj da se za svaku prehladu ide liječniku, ali ako imamo učenika koji je tako boležljiv da u školskoj godini izostane dva mjeseca po dan-dva, onda je to ipak nešto za što bi se trebalo pitati liječnika zašto je dijete tako bolesno. Promjena pravilnika uslijedila bi nakon javne rasprave, a i između neograničenog broja i jedne ispričnice postoji prostor za odabir. Tražit će se najbolji model u raspravi sa svim relevantnim sudionicima”, zaključio je Košiček.
N1 pratite putem aplikacija za Android |iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
