Pahor: Prihvaćanje arbitraže "olakšalo" bi hrvatski pristup Schengenu

Vijesti 04. ruj 201911:44 > 13:23
N1

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, slovenski šef države Borut Pahor i austrijski Alexander Van der Bellen u srijedu su stigli u Šibenik gdje održati šesti trilateralni susret čelnika triju država.

“Hrvatska granica s BiH, Srbjiom i Crnom Gorom je najduža vanjska istočna granica EU-a. Hrvatska policija osigurava je iznimno dobro, više sam puta posjetila naše policajce na terenu i susrela se sa svim problemima s kojima se susreću, od pokušaja ilegalnog prelaska, preko krijumčara ljudi koji loše postupaju prema migrantima pa dolazi do ozljeđivanja”, izjavila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabarf-Kitarović nakon sastanka.

Za ulazak u Schengen kaže kako vjeruje u potporu svih država članica kada se bude donosila odluka o pristupanju Hrvatske u schengenski prostor jer je to u interesu svima. Za Sloveniju i Hrvatsku rekla je da su prijateljske države i da mogu nadići otvorena pitanja te da nas puno više toga spaja nego razdvaja.

“Držim kada hrvatska vanjska granica postane schengenskom granicom da će to osnažiti i njezino čuvanje i da ćemo i na taj način kao što i sada činimo štititi ne samo hrvatski prostor nego i ostale članice EU-a od bilo kakvih ugroza”, zaključila je.

“Moja je velika i iskrena želja da nastanu prilike kada bi slovenska vlada mogla maknuti tehničke prepreke s hrvatsko-slovenske granice. Zbog odsutnosti zajedničke europske politike zemlje članice imaju individualna rješenja, a ilegalne migracije i dalje su problem. Slovenija mora učinti sve da zaštiti svoju granicu”, rekao je slovenski predsjednik Borut Pahor.

“Ulazak u Schengen je stvar ispunjavanja kriterija. Po mojim ocjenama i iskustvima vjerojatno bi bilo puno lakše slovenskoj vladi podržati ulazak u Schengen ako Hrvatska ispuni odluku Arbitražnog suda.” Prisjetio se kada je bio premijer da su on i tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor našli rješenje za pregovore oko granice. 

“U dijalog vjerujem i ne vidim prave alternative za to”, zaključio je.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen podsjetio je da su u Austriji i Sloveniji doživjeli to smo doživjeli približavanje ljudi uz granicu. I u Austriji i u Štajerskoj se više ne prepoznaje granica između Austrije i Slovenije. “To poboljšava gospodarske i političke odnose i mislim da je za sve ovaj razvoj pozitivan.”

“Mislim da su migracije uglavnom pod kontrolom kada usporedimo sa situacijom 2015. Komisija će morati i dalje pokušavati dogovoriti zajedničku vanjsku politiku. Nadam se da je porasla europska svijest za stvaranje zajedničke europske vanjske politike”, rekao je.

Prvi susret predsjednika Hrvatske, Austrije i Slovenije održan je u ožujku 2014. u Beču, kada su Borut Pahor i Heinz Fischer razgovarali s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.

Uslijedili su godišnji sastanci u Logarskoj dolini, Varaždinu, Salzburgu i Goriškim brdima, a za ovogodišnji susret odabran je Šibenik.

Kolinda Grabar-Kitarović, Borut Pahor i Alexander Van der Bellen su se prvotno trebali sastati u svibnju, no taj je skup otkazan zbog pada austrijske koalicijske vlade, nakon korupcijskog skandala čelnika krajnje desne Slobodarske stranke Heinz-Christiana Strachea.

Troje predsjednika u srijedu je stiglo na tvrđavu Barone, izgrađenu u 17. stoljeću na brdu visokom 90 metara koje je služilo za obranu od Osmanskog Carstva.

Nakon obilaska tvrđave, predsjednici su održali zajednički sastanak. Grabar-Kitarović, Pahor i van der Bellen će susret završiti posjetom Etnolandu Dalmati u Pakovom Selu gdje će obići etnografsku zbirku i muzej.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram