Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je u ponedjeljak da likvidna sredstva kojima upravljaju obvezni mirovinski fondovi (OMF) moraju biti prvenstveno generator rasta hrvatskog BDP-a, a fondovima je poručio da im Vlada već danas može ponuditi 30-ak projekata u koje mogu ulagati.
Darko Horvat je na panelu u sklopu konferencije “Investicijski izazovi mirovinskih fondova”, u organizaciji Jutarnjeg lista i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), upitao predstavnike fondova na koji način projekti trebaju biti pripremljeni a da bi oni ulagali u njih.
Spomenuo je u tom kontekstu Rimac Automobile “koji traže 100 milijuna eura”.
“Osnovno je pitanje zašto Rimcu ne dati ili kroz Rimca plasirati 100 milijuna eura novca mirovinskih fondova, ako znamo da će doprinos biti, siguran sam, veći od onog što vi dobijete deponiranjem tih sredstava u bankarskom sustavu”, upitao je Horvat.
Pozvao je na kooperativni razgovor sve mirovinske fondove, poručivši da im Vlada već danas može staviti na stol 30-ak pripremljenih investicija između kojih mogu birati u što će ulagati.
Podsjetio je da je ove godine formirana Nacionalna inovacijska mreža, unutar koje su projekti koji su u privatnom sektoru evidentirani kao potentni i u koje će se investirati, a čija procijenjena vrijednost doseže 5,5 milijardi kuna.
“Brine me zašto nema interesa i zašto se ne želi sjesti za stol i vidjeti u kojoj su mjeri ti projekti pripremljeni, što im nedostaje, jesu li prihvatljivi ili nisu. Ili, idemo napraviti jedan dijagram toka i da vidimo u što su mirovinski fondovi spremni investirati i pod kojim uvjetima”, poručio je Horvat.
Ističe da je ključno da novac kojim raspolažu mirovinski fondovi mora biti generator rasta prvenstveno hrvatskog BDP-a, a onda kroz blagu diverzifikaciju i u zemljama našeg okruženja.
S obzirom na portfelj obveznih mirovinskih fondova od oko 100 milijardi kuna, Horvat kaže da bi vrlo brzo trebalo stvoriti strateški okvir, kako uz inozemna ulaganja, tako i ona domaća te uz doprinos investicija mirovinskih fondova, dobiti sinergijski efekt.
Ocjenjuje da bi se time potaknule i investicije trgovačkih društava u potpunom i većinskom državnom vlasništvu, kao i dijela privatnog sektora.
Istaknuo je da je problem da danas 10-ak brendiranih trgovačkih društava dolaze u problem likvidnosti, bez investicijskog su potencijala, i gube polagano mogućnost izvoza, s obzirom da nemaju efikasne elemente koji prate njihovu izvoznu politiku.
Aladrović apelirao na OMF-ove da povećaju ulaganja u financijsko opismenjavanje
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović istaknuo je da mirovina obveznih mirovinskih fondova u ovom trenutku iznosi više od 107 milijardi kuna.
Napominje da OMF-ovi broje gotovo dva milijuna članova, od čega je 1,93 milijuna članova u kategoriji B, dok na preostale dvije kategorije otpada simboličnih 40-ak tisuća članova, što apostrofira kao problem.
Kada se tome doda i izuzetno niska aktivnost članova pri inicijalnom odabiru obveznog fonda, upozorava Aladrović, jasno se dolazi do zaključka da je razina financijske i mirovinske pismenosti izuzetno niska.
Kaže da nas to ne treba čuditi s obzirom da su sva četiri OMF-a za troškove marketinga izdvojili svega 7,5 milijuna kuna, što čini 3,6 posto ukupnih rashoda, uz istodobno ostvarenu neto dobit veću od 201 milijun kuna.
Aladrović ocjenjuje da unatoč očitim mogućnostima, OMF-ovi nisu učinili dovoljno za podizanje financijske pismenosti, ujedno ih pozvavši da povećaju svoja izdavanja.
Govoreći u kontekstu Vladine najave određenih projekata koje će ponuditi, Aladrović je kazao da oko toga ne treba stvarati nepotrebni strah te da je siguran da društva za upravljanje mirovinskim fondovima dovoljno znanja i vještina kako bi znali prepoznati kvalitetne projekte.
Iznio je podatak da je krajem srpnja 68,72 posto ulaganja OMF-ova otpadalo na domaće državne obveznice, a s obzirom na niske i negativne kamatne stope, to bi moglo imati snažan utjecaj na prinose fondova, što su rizici kojih treba biti svjestan i s kojima se u kratko vrijeme moramo suočiti, poručio je Aladrović.
Poručuje i da će Vlada inzistirati na promjeni ulagačke strategije mirovinskih fondova, što se prije svega odnosi na veće uključivanje u ulaganja u infrastrukturne projekte, kapitalne investicije, ekonomiziranje državne imovine, industrijsku proizvodnju, energetiku i turizam, kao i startupove, što je još jedna od pruženih mogućnosti zadnjim zakonskim izmjenama.
Žigman: Trenutno na raspolaganju 30 mlrd kuna za ulaganja u dionice
Ante Žigman, predsjednik upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) kazao je da OMF-ovi trenutno mogu ulagati 30 milijardi kuna u dionice, pri čemu ocjenjuje da postoji ogroman prostor.
Kada je konkretno riječ o Rimac Automobilima, Žigman napominje da se ta kompanija prvo mora izlistati na burzu bilo gdje na svijetu, pa će OMF-ovi tada moći u nju ulagati.
Žigman smatra da država ima jako dobre segmente koji bi se mogli privatizirati, navevši pritom područja energetike, transporta i distribucije. Govorivši konrektno o distribuciji, u smislu nošenja pošiljaka i kupnje preko interneta, kazao je da “imamo tu jednu firmu u rukama države koja taj posao jako dobro radi”, aludirajući na Hrvatsku poštu.
Stoga ocjenjuje da bi se mogla naći područja za ulaganja OMF-ova te oni ne bi morali tražiti prilike u inozemstvu.
Član Uprave AZ-a Mario Staroselčić ističe da su OMF-ovi dosad uložili već više od 10 milijardi kuna u domaće kompanije, a kako je jedan od glavnih uvjeta za takva ulaganja izlistanost na burzi, što podrazumijeva transparentnost i sigurnost.
Staroselčić poručuje da bi OMF-ovi željeli projekte koji bi im osigurali predvidljivi novčani tijek za dulje razdoblje, po mogućnosti da su projekti i u Hrvatskoj, a ako ne, alternative za ulaganja će biti prisiljeni potražiti i vani, pri čemu napominje da nije za očekivati da će ovaj “cash” ovdje ostati sljedećih 10 godina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
