Divjak o autističnom dječaku: I meni je žao, no trebamo vidjeti punu informaciju

Vijesti 10. ruj 201911:15 > 11:25
N1

Ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, gostovala je u N1 studiju uživo i komentirala početak kurikularne reforme u hrvatskim školama.

“Zaključak je da smo nakon 2 godine napornog rada kruikularnu reformu uveli u sve škole. Sve što je bilo bitno i nužno školama  smo osigurali, sad nam slijedi taj maraton i praćenje, dodatne edukacije, ulaganja”, rekla je ministrica Divjak o kurikularnoj reformi. 

VEZANE VIJESTI

 Istaknula je da je reforma krenula te da više nema nazad. “Kurikulumi su doneseni u siječnju ove godine, u njima je bila predviđena dinamika uvođenja u škole. Ona, kad se donesu kurikulumi, temeljem odluke ministrice postaju pravni akt za uvođenje”, rekla je Divjak.

Nisu svi razredi obuhvaćeni reformom.

“Mi smo jasno komunicirali koji razredi idu ove godine. Ne možete sve odjedanput. To bi značilo da neke sadržaje koje su djeca naučila ili ponavljamo ili neke ishode ne obuhvaćamo, jer su druga dinamika. Dinamika je napravljena tako da djeca, koja prelaze sa starog plana i programa, nemaju nikakvih problema prilikom prebacivanja na novi”, rekla je Divjak, dodavši da je velika većina škola dobila sve udžbenike.

“U 3 posto čekamo da vidimo što se dogodilo, negdje su poteškoće s dobavljačima, a negdje bi moglo biti i da škola nije obavila sav posao koji je trebala”, rekla je ministrica.

Što se tiče nabavljanja tableta, Divjak je rekla da je procedura ista kao i imenovanje izvođača pristupnih cesta za Pelješki most, ali da se nabava ne financira iz državnog proračuna, nego iz europskih fondova.

Govoreći o uvođenju reforme u škole, Divjak je rekla da je trening za nastavnike trajao godinu dana te da je od siječnja objavljeno više od 1000 stranica kurikuluma.

“Komunicirali smo s ravnateljima, ja sam dvaput obišla cijelu Hrvatsku i u dvije ture sastanaka imala sastanak s tisuću ravnatelja. Kurikulum je takav da djeca neće morati učiti činjenice napamet, a da ne razvijaju ono što je najvažnije u 21. stoljeću, a to je da nauče rješavati probleme, kritički promišljati i biti kreativni”, rekla je Divjak.

“Promijenjeni su i udžbenici, i sad je naglasak na učenicima. Učenici su sad ti koji moraju biti aktivniji. Više ne mogu biti pasivni i mirno promatrati što se događa, pa kad dođe ispit, napamet naučiti činjenice, nego će se morati više potruditi”, rekla je Divjak.

Što se tiče dječaka s autizmom, čiji je otac na prvi dan škole objavio fotografiju kako sjedi ispred škole i plače, jer nije bilo asistenta za nastavu, ministrica je rekla da je teško ne biti dirnut kad se ugleda ta fotografija te da joj je jasno što je Grad Slavonski Brod izrazio žaljenje zbog te situacije.

“Meni je također žao, međutim, trebamo vidjeti punu informaciju. U tom smislu je pomoćnica iz ministarstva zvala i ravnateljicu i dobila informaciju iz prve ruke. Bio je pomoćnik učenika u školi, međutim, obzirom da je bila samo priredba, nisu se upoznali. Danas je počela nastava i oni su stupili u kontakt. Treba biti pažljiv oko toga”, rekla je Divjak, koja je komentirala i potez oca, koji je objavio fotografiju na Facebooku.

“Ja razumijem reakciju u smislu da želite svom djetetu najbolje, međutim, treba ipak odvagnuti kad u tim situacijama nastupiti javno. Tu je, također, pitanje zaštite integriteta djeteta”, rekla je Divjak.

Ministrica je istaknula da je utvrđeno da je dječak u posebnom razrednom odjelu, u kojemu je šestero djece, a koji vode učiteljica i tri pomoćnika. “Dakle četiri odrasle osobe na šestero djece. To je procjena stručnjaka, ministar se ne bavi tim procjenama”, rekla je ministrica.

Dodala je i da se u pet godina utrostručio broj pomoćnika u nastavi. “S 1.300 u pet godina sad smo na 4.000 pomoćnika u nastavi. Nešto se dogodilo da se taj broj utrostručio i to je alarmantno. Očito se nešto događa”, rekla je Divjak.

Što se tiče slučaja u kojem su učitelji u brojnim školama zadnji radni dan prije početka nastave doznali da su dobili otkaz, Divjak je rekla da je u Hrvatskoj demografska slika takva kakva jest te da broj učenika pada i da to neminovno ima veze i s brojem zapošljavanja u obrazovanju.

“Istina, ima i dijelova Hrvatske gdje ima velike potrebe za učiteljima. U Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji postoji velika potreba za učiteljima”, rekla je Divjak, dodavši da bi se moglo razmisliti i o načinu na koji bi se u te dijelove Hrvatske privukao nastavni kadar.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.