Predstavnica Grada Zagreba pri Europskoj uniji i dugogodišnja dopisnica iz Bruxellesa Ines Sabalić bila je gošća Dnevnika. Komentirala je resor i mjesto na koje je Dubravka Šuica raspoređena u Europskoj komisiji, kao i koje će biti glavne teme kojima će se Komisija baviti u narednom razdoblju.

Vaša ocjena dužnosti koju je dobila Dubravka Šuica? Dakle, demokracija i demografija i potpredsjedničko mjesto. Je li to uistinu tako značajno kako to ističe premijer Plenković s obzirom na to da je riječ o posve novim resorima? Neki kažu – Hrvatska se nije baš iskazala ni u demokraciji, a ni u demografiji.

Jako je važno. Nisam očekivala potpredsjedničko mjesto. Ono je obično rezervirano za bivše ministre ili bivše premijere u Komisiji. Plenković je to ranije jedno dva puta spomenuo da mu je demografija jako važna i da, ovo je možda na neki način nagrada za njegovo posredovanje prilikom imenovanja predsjednice Komisije.

Dakle, ovo je recimo to tako neka mala nagrada, a vidjet ćemo je li jedina koju je Plenković pobrao.

Jedna od uloga koju bi Dubravka Šuica trebala imati je priprema konferencije o budućnosti Europe. Što to znači?

To je jako važna inicijativa koju je započeo Juncker. Pri kraju svog mandata dao je pet varijanti kako bi mogla izgledati EU, o čemu svatko od nas ima svoju neku ideju. To su, dakle, jedna vrlo konzistentna Unija, skoro federalizirana, to je na jednom kraju. Na drugom polu je Europa vrlo jakih i vrlo odijeljenih suverenih država koje minimalno, ali nužno funkcioniraju. Između toga su nijanse koje bi trebalo raspraviti. Slažem se s time da je Hrvatska dobar primjer koliko treba unaprijediti demokraciju. Druga stvar koja je također jedna mala interna, briselska stvar – Von der Leyen sigurno interesira i suradnja na primjer s Europskim parlamentom koji je jedino izabrano tijelo. Oni su jedini političari, jedino što nije nametnuto nego izabrano. Dakle, tu će se morati također dokazivati.

Demografija je izvanredno važna, ne samo zbog nas i odljeva ljudi i pametnih i manje pametnih iz Hrvatske, to se dogodilo svim ovim zemljama od Poljske, Latvije – Latvija je potpuno ispražnjena nekih šezdesetak kilometara od ruske granice. To su važni resori.

Konferencija o budućnosti Europe bi prve rezultate trebala dati u ljeto kada će biti i hrvatsko predsjedavanje Europom. To je, na primjer, jedna zgodna stvar za primijetiti.

S druge strane dakle, troje izvršnih potpredsjednika i zanimljiv resor za Timmermansa – zelena politika i klima, dosta visokopozicionirana ta pitanja, Vestager je dobila digitalno doba.

Klima i digitalizacija su glavne teme narednih pet godina. Svatko tko će željeti povući neke novce iz Europske unije, a morat ćemo ih povući mi ovjde u Hrvatskoj jer je to jedini raspoloživi novac koji imamo, trebat će imati na umu te dvije stvari.

Klima i klimatski problemi su oni koji mogu vezati, koji ne dijele nego mogu spajati od desnih do lijevih i to je jedan put na kojem Europa može napredovati. Osim toga, ova Komisija ovisi od glasova Zelenih u parlamentu, od njihove tihe ili glasnije podrške, a i mnoge Vlade imaju zelene u koaliciji, tako da će to biti tema narednih pet godina – klima.

Kada je bilo vijeće na kojem se odlučivalo, sastanak predsjednika država i Vlada, na kojima se odlučivalo o novoj Komisiji gdje su bile na stolu teme kao što su Brexit, migracije – stvarne, jake, ozbiljne teme, tri sata su razgovarali o klimi.

Pređimo kratko i ostale resore koji mi ovako djeluju zanimljivi. Mađarska dobiva proširenje, što vidim da je dobro odjeknulo u Srbiji zbog dobrih veza Vučića i Orbana. Kako gledate na to?

Vidjet ćemo hoće li uopće proći taj povjerenik, budući da je on bio ministar pravosuđa, a to je bila zaista rak-rana u odnosima s Komisijom. Nisam sigurna ni hoće li proći rumunjska povjerenica jer je ona također bila u sličnoj situaciji. Dakle, Europski parlament svaki put uzme jednu, dvije, tri žrtve pa ja mislim da bi oni mogli biti među tim žrtvama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.