U sklopu najavljene porezne reforme priprema se i izmjena Općeg poreznog zakona koja bi trebala ograničiti sve masovniju pojavu varanja države preko paušalnih obrta, piše u utorak Večernji list.
Otkako je Vlada u dva navrata pojednostavila uvjete za otvaranje paušalnih obrta, njihov se broj utrostručio. U Hrvatskoj je registrirano oko 80 tisuća obrta, a u sustavu paušalnog plaćanja poreza ih je oko 45 tisuća, navodi dnevnik.
Godine 2014. imali smo oko 15 tisuća paušalnih obrta. Mnogi su stoga dali otkaze na poslu ili zatvorili obične obrte i trgovačka društva da bi postali obrtnici paušalisti čija su davanja prema državi minimalna i iznose od 1500 do 5400 kuna poreza na dohodak godišnje, te 1233 kune mjesečnih doprinosa.
Sve zajedno, vlasnik paušalnog obrta godišnje plaća državi između 16.000 i 20.000 kuna poreza i doprinosa. Jedino na što pri tome mora paziti jest to da ne preskoči 300.000 kuna godišnjih prihoda. Kirurg s mjesečnom neto plaćom od 12 tisuća kuna toliko plati poreza i doprinosa za dva mjeseca rada, a prosječno plaćeni radnik za četiri mjeseca.
Upravo zbog tako velike razlike u poreznom opterećenju mnogi su dali ili su bili prisiljeni dati otkaze u tvrtkama u kojima su radili te su u dogovoru s njihovim vlasnicima nastavili raditi za staru tvrtku kao paušalisti, ističe Večernji.
Uočena je i druga pojava, a to je da se i poslovi koji su se prije oporezivali kao drugi dohodak, sada prebacuju na paušalne obrte. Mladim ljudima koji se zapošljavaju kao diplomirani ekonomisti, informatičari, marketingaši i razne druge profesije poslodavci također nude posao uz uvjet da se on realizira preko paušalnog obrta, a ne klasičnog radnog odnosa.
Druga je opcija posao za minimalac u tvrtki, a razlika preko paušalnog obrta. Ministarstvo financija kreće u izmjenu Općeg poreznog zakona da tome stane na kraj pa će se i takvo prikriveno zapošljavanje oporezivati kao radni odnos, donosi Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
