Odvjetnica "Udruge Potrošač" Ana-Marija Leško Blažić i pravni savjetnik Hrvatske udruge banaka Mićo Ljubenko u Točki na tjedan govori su o tome znači li presuda Vrhovnog suda automatsku pobjedu potrošača u privatnim tužbama protiv banaka.
Što znači presuda koju je donio Vrhovni sud?
“Ni jedan kolega odvjetnik neće vam potvrditi da bilo što u pojedinačnim parnicama ide automatizmom. Činjenica je da u ovoj kolektivnoj parnici u dijelu osnovanosti tužbenog zahtjeva sud morati uvjeravati da su u svakom pojedinom ugovoru ništetne. U pojedinačnim parnicama ne morate dokazivati, a kolektivna parnica je u odnosu na sve kolektivne ugovore dokazala da su ništetni. Ova odluka Vrhovnog suda nije pravomoćno riješila taj spor, pravomoćno je Trgovački sud to odlučio prošle godine, a Vrhovni sud je to odlučivao prema reviziji banaka, no odluka je već lani postala pravomoćna. Da ova kolektivna parnica da nije polučila uspjeh, to i dalje ne bi značilo da u pojedinim slučajevima potrošači ne bi mogli dokazivati da su ugovori ništetni”, rekla je Ana-Marija Leško Blažić.
Na pitanje znači li to posljednja odluka Vrhovnog suda daje najviše psihološku prednost građanima, Leško Blažić se slaže.
“U dobrim se dijelu slažem s mišljenjem sugovornice, osobito sa zaključkom da građanima ova presuda daje psihološku prednost. Jer od teze imaju li automatski potrošači pravu na sudu došli smo do toga da imaju samo psihološku prednost”, kazao je Mićo Ljubenko.
Je li ostao bankama još neki pravni manevar, HUB najavljuje dalje pravne korake?
VEZANE VIJESTI
“I bankama i korisnicima kredita nisu ostali neki pravni manevri nego individualne parnice. U njima nismo još stekli neka korisna iskustva, kao što su jedinstveni stavovi sudaca. Već se godinu dana vode parnice oko preplaćene kamate, a ni nakon godinu dana nemamo razjašnjenu situaciju. Znamo da je Županijski sud u Splitu govorio jedno, a sud u Zadru drugo. Ulazimo u sferu individualnog sudovanja. Trebamo vidjeti imamo li u individualnim sporovima čistu i jasnu situaciju. Više od tri četvrtine korisnika kredita u odnosu na prekomjernu kamatu nije se odlučilo na individualnu parnicu do 13. lipnja 2019. godine, kada je prema stavu Vrh suda nastupila zastara. Većina ljudi iz nekih razloga kažu ipak ne bi išli u to”, kazao je Ljubenko.
Kada je riječ o valuti, koja je veća stavka od kamate, smatrate li da će i tu biti slab odaziv?
“Mislim da će biti veći, mislim da je razlog zašto se nisu odlučivali ranije neujednačena sudska praska, ali i trošak, kao i strah od gubitka spora. Vjerojatno su vagali, je li valuta ili kamata bolje za tužbu, razmišljali na način – čekat ću valutu, to je veći iznos moje tražbine. Mislim da zastara u ovakvim slučajevima ne bi trebala biti problem, jer ako imate institut ništetnost, tužba na određenje je li neka odredba ništetna ne zastarijeva. Znači da ugovor možete zaključiti ugovor 2004. godine i za sto godina utvrđivati ništetnost. Zastara valute nastupa 2023. godine”, kazala je Leško Blažić.
“I kod prekomjerne kamate imali smo presudu Vrhovnog suda koja kaže da je sve to ništetno. Na kraju je efekt da većina ljudi ne bi ulazila u daljnje rizike. Svatko bi htio dobiti brz, legalan novac, ali ljudi shvaćaju da to nije tako jednostavno niti sigurno. Vidite kako i sami sada tumačimo neke stvari Vrhovnog suda. Kada Vrhovni sud kaže da je ništetna valutna klauzula, onda kažemo – tako je rekao Vrhovni sud. No kada kaže da postoji zastara, onda kažemo – ma krivo je rekao Vrhovni sud. Jako smo skloni biti subjektivni i ne gledati stvari u cjelini”, kaže Ljubenko.
Je li za suce sada obvezujuća odluka Vrhovnog suda da je odredba o valuti ništetna?
#related-news_0
“Načelno da u smislu kolektivnog spora. Suci ipak u individualn sporovima provjeravaju ništetnost, zovu na razgovor ljude iz banke, stranke. Ne možemo banalizirati rad sudaca. Mi prilično hrabro razgovaramo jedni s drugima na bazi kolektivnog spora, ali prvi put smo sada doživjeli kolektivni spor, snalazimo se, to je velika novina. Teško nam je dati odgovore, jer imamo nula iskustva s kolektivnim sporovima, a i suci idu na različite načine o svemu, imaju različite stavove. Ljudi ne vole ići u nove rizike koji neće trajati tjedan, dva, nego godinama. Ljude ne treba nagovarati niti odgovarati. Trebaju saslušati dva, tri mišljenja i vidjeti jesu li dobili iste stavove”, rekao je Ljubenko.
Mogu li sudovi nakon ove odluke ponovno samostalno odlučivati i utvrđivati ništetnost?
“Kolega je u pravu, još nitko nema iskustva. Kolektivne parnice novi su institut u hrvatskom pravu. No zaštita potrošača je jasna. U odnosu na povredu koja je utvrđena da je učinjena, što se odnosi na ugovorne odredbe u kolektivnoj parnici, obvezujuća je u pojedinačnim postupcima koje će se pokrenuti. Kada pokrenete tužbu morate dokazati ne samo visinu nego i osnovanost svog zahtjeva. Ta osnovanost je neprijeporno utvrđena ishodom ove kolektivne parnice, pitanje je samo visine preplaćenih iznosa i zato idemo s ogradom da nema sigurnosti, jer treba vidjeti da li u konkretnom slučaju ima preplate ili nema. Troškovi su neznatni u odnosu na preplaćene iznose”, kazala je Leško Blažić.
Koliko traju sporovi i koliki su troškovi?
#related-news_0
“Ovi za kamate i za valute, za što su se ljudi mahom odlučivali prošle godine, a koje su još u fazi prvostupanjskog sudovanja, obično za kamate u prvom stupnju traje oko dvije godine. Imamo pravomoćnih presuda koje su lani i preklani donesene, znači trajale su oko 4 godine. Očekujemo veći broj parnica sada, pa će se vjerojatno duže čekati na vještačenje, ali nema pravila. Neću nagovarati, ali sadašnje stanje s ovom odlukom Vrhovnog suda nije ni da se ljude odgovara. Zakonskom odredbom je pozitivan ishod kolektivne zaštite postao presedan u Hrvatskoj, koja presedansko pravo nije poznavala”, kaže Leško Blažić.
Što je s kreditima koji su konvertirani nakon zakona koji je donesen 2015. godine? Banke tvrde da potrošači koji su konvertirali iznose iz švicaraca u euro su konzumirali svoja prava i nemaju pravo na tužbe?
“Ne tvrde to samo banke nego i drugostupanjski sudovi. Neke se banke pozivaju na zadnju odluku Vrhovnog suda, a u jednoj se njihovoj stavci može zaključiti i jedno i drugo. Stoga je jedan pravilan zaključak je da je to potpuno nejasno pitanje. A pitanje je je li samo visina problem u individualnim parnicama, a ja neću otvarati i treće i četvrto pravno pitanje. Kada bi samo visina bila problem, onda bi to izgledalo ovako. Tužitelj, korisnik kredita, ode finacijskom vještaku da mu napravi izračun, preda uz tužbu taj izračun, sud da sudskom vještaku da to verificira i spor je gotov. Međutim, ni jedna parnica do sada nije tako izgledala. Neki tužitelji tuže na ništetnost cijelog ugovora, neki na ništetnost klauzula. Svatko ima svoju strategiju. Sucima nije bilo jednostavno do sada obuhvatiti to ujedan koncept i reći da će to biti rezultat, pa da se ide samo izračunavafi kao financijski spor, a ne pravni. Matematička pitanja postala su nejasna, a do jučer smo govorili kako je to nešto jako egzaktno”, kaže Ljubenko.
Proizlazi li iz odluke suda da su ljudi koji su konvertirali kredite u nepovoljnom položaju?
“Ne. Da bismo ispravno čitali obrazloženje svake odluke, pa tako i ove, trebamo se vratiti na početak i pitati što je predmetom odlučivanja. Ova se kolektivna parnica nije bavila konverzijom, tako da Vrhovni sud nije ulazio u ta pitanja. Mogu se složiti da je taj dio obrazloženja pomalo nejasan, ali Vrhovni sud ovdje nije zauzeo stav da konvertirani krediti ne dolaze u obzir i da ne mogu tužiti. Konverzija nije rađena na postavkama onoga što je predmetom pojedinačnih parnica kao posljedica ništetnosti ovih odluka. Tu ima prostora da se utvrdi da postoje još uvijek preplaćeni iznosi”, kaže Leško Blažić.
Tu je stajala odredba da se potrošači odriču daljih potraživanja?
#related-news_0
“Nikakva odredba, nikakav dodatak ugovora ne može učiniti valjanom odredbu koja je proglašena ništetnom. Ne može onda ni otkloniti posljedice ništetnosti. Vrhovni i europski sud rekli su svoje mišljenje o konvertitanim kreditima. Nije baš da dokazni postupak u pojedinačnim parnicama ne izgleda onako kako je gospodin Ljubenko pojednostavljeno pokazao. Upravo tako izgleda većina postupaka. A tek iznimno se provode dokazi saslušanjem strana ili svjedoka”, naglasila je Leško Blažić.
Kakva je praksa kada je riječ o valuti, imamo li presuda?
“Postoje prvostupanjske presude, imala sam pred sobom presudu koja je uključivala i valutu i kamatu, i radi se o konvertiranom kreditu, i usvojen je tužbeni zahtjev”, rekla je Leško Blažić.
Hoće li banke ići u pojedinačne postupke ili će nuditi nagodbe?
“Banke su jasno pokazale svoju strategiju i za sada nije poznato da bi neka banka rekla idemo u neka masovna nagađanja. Naravno da se ne ide nagađati dokle god se smatra da postoji rizik, da postoje elementi koji će biti drugačije dokazani na sudu. Banke jesu financijske institucije, ipak znaju što rade kada procjenjuju i još procjenjuju da nije isplativo ulaziti u neka univerzalna nagodbena rješenja”, rekao je Ljubenko.
Ne očekuju tsunami tužbi?
“Ne. Mi od sudova ne možemo dobiti preciznu analitiku, ali ako uzmemo u obzir da je bilo 5000 tužbi bilo do kraja prošle godine, da se zbog zastare koja je nastupila 13. lipnja to povećalo na 30.000, pretežno tužbi za prekomjernu kamatu, mi vidimo da imamo mali broj pokrenutih postupaka za valutnu klauzulu. Ljudi su čekali štošta, banke znaju da još na puno pitanja nije odgovoreno, i nema potrebe da banke odgovaraju na pitanja na koja sudovi nisu još odgovorili”, kazao je Ljubenko.
Odnosi li se ovo na one koji su otplatitli kredite?
“I oni koji su otplatili kredit mogu pokrenuti tužbu”, rekla je Leško Blažić.
“Kolektivni se spor se odnosi na odnosi na građane koji su digli kredit u švicarcima. A imamo tri skupine građana: građane koji su dizali u švicarcima, one koji su dizali u kunama ili eurima i one koji nisu dizali ništa. Građane u jednoj grupi na određeni način pratimo zakonima, dok su druge dvije grupe ostale nekako neravnopravne. Vjerujem da će se svatko složiti da građani koji imaju kredite u kunama ili eurima ili nemaju nikakve kredite nemaju iste beneficije kao oni koji imaju kredit u švicarcima. Treba voditi računa o svima”, kazao je Ljubenko.
“Činjenica je da se dogodio velik nesrazmjer potrošača prema banci, ljudi su doživljavali osobne tragedije, okupili su se u udrugu, prikupili dokumentaciju, pokrenuli kolektivnu tužbu. Tužno je što je do ovoga moralo doći. Država je ta koja treba štiti sve”, zaključila je Leško Blažić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
