Komunikacijska stručnjakinja i bivša SDP-ova ministrica Mirela Holy bila je gošća N1 Studija uživo, gdje je govorila o klimatskim promjenama, razlikama u rejtingu između HDZ-a i SDP-a, kao i predsjedničkoj kampanji.
Što biste izdvojili kao najvažniji događaj proteklog tjedna na globalnoj razini?
“Prosvjed za klimatske promjene”, kazala je Mirela Holy.
Zašto je nešto tako važno politički palo u drugi plan, hrvatski političari nisu bili uključeni u aktivnosti na tu temu, ne komuniciraju o tome?
“Mislim da je temeljni razlog tome što u Hrvatskoj nažalost ta tema vidljivo ne privlači veliku pozornost građana. Bili su organizirani veliki prosvjedi u nekoliko gradova u Hrvatskoj, ali moj dojam je da hrvatske političke elite i građani još nemaju dovoljno informacija o napretku klimatskih promjena i tome kolika su prijetnja budućnosti. Oni koji znaju koliko su klimatske promjene ozbiljne uglavnom smatraju da je Hrvatska premala i da mi tu ne možemo puno toga učiniti. Ljudima je najlakše ignorirati tu temu i reći i da se time ne treba baviti. Kod određenog boja ljudi još vrijedi uvjerenje da su klimatske promjene fake news, iako su sva dosadašnja istraživanja pokazala da ovo što se događa nije rezultat normalnih ciklusa, nego je pokrenuto ljudskim djelovanjem. Emisije stakleničkih plinova povećale su temperature, dolazi do otapanja vječnog leda, raste razina mora i oceana… Ukoliko ne napravimo nešto promptno, ne čeka nas blistava budućnost”, rekla je Holy.
VEZANE VIJESTI
Možemo li očekivati da se danas brinemo o nečemu što će biti za 100 godina?
“To je zabluda. Kada sam počela raditi u Ministarstvu zaštite okoliša, o klimatskim promjenama se govorilo kao o nečemu što će se dogoditi u dalekoj budućnosti. Mislim da se katastrofalni scenarij neće dogoditi ni 2100. godine niti 2050. godine, nego puno prije.
Pitanje je mogu li umjerene reakcije učiniti bilo što, s obzirom na brzinu kojojm se promjene događaju”, kazala je Holy.
Danas je postavljen kamen temeljac za Spomenik domovini u Zagrebu. Je li luksuz da se to gradi novcem poreznih obveznika, dok nije riješeno pitanje gospodarenjem otpadom?
“Često se otpad povezuje samo sa zagađenjem tla, vode, ztaka. No nepostojanje sustava gospodarenja otpadom, koji mi samo zbrinjavamo, dakle trpamo ga sa strane, jest da se utječe na klimatske promjene. Deponiji emitiraju metan, prirodni plin.
Mi govorimo o CO2 ekvivalentima, CO2 je etalon za mjerenje žestine stakleničkih plinova. Metan je 20 puta agresivniji nego CO2 eklivalent. Mislim da je sramota za grad koji ima na maloj površini velik broj stanovnika i trebalo bi mu biti jednostavno organizirati gospodarenje otpadom, da se do današnjeg dana toliko malo napravilo. Situacija s kantama ne funkcionira, dinamirka odvoza posebnog otpada, koji se skuplja selektivno, jako je loša”, rekla je Holy.
Je li Andreju Plenkoviću ‘šator’ predstavlja prijetnju?
“Mislim da je za HDZ opasno kada ide prema desno i bez obzira na to što su na kraju formirali koaliciju s Mostom, nisu ostvarili toliko dobar rezultat da bi lagodnije formirali vlast. Njima bolje ide kada se drže centra i umjerenih politika nego kada idu ka desnici. Ukupna sadašnja politika HDZ-a je takva da se ide ka formiranju nove garniture u HDZ-u, što mislim da je štetno za Hrvatsku. Oni koji koriste desnu ideologiju to koriste za svoje interese, taj sentiment još postoji u dijelu biračkog tijela, ali za HDZ nije mudro da se previše pomiču ka desno”, rekla je Holy.
#related-news_0
HDZ stagnira, a SPD raste, sve su bliže prema anketama?
“SDP-u se desilo par dobrih stvari, na EU izborima ostvaren je dobar rezultat i zato što su prestali unutarstranački sukobi. Zoran Milanović je nakon toga potvrdio da će biti SDP-ov kandidat, što je dodatno smanjilo tenzije, a paralelno s tim su se počeli produbljivati sukobi u HDZ-u. Čim se stranka počne baviti sama sobom počinje padati rejting. S druge strane imate kandidata koji je bivši predsjednik SDP-a i ima relativno dobar rejting. Prestali i neki budalasti politički događaji SDP-a, počelo se ozbiljnije baviti političkim tema, a i to je utjecalo na stabilizaciju u rast SDP-u”, kazala je Holy.
Kako gledate na ljude koji bi su se kandidirali za poziciju predsjednika države?
#related-news_0
“Nažalost je do sada cjelokupna kampanja bila nesadržajna, bave se temama koje nemaju veze s ovlastima predsjednika. Procjenjujem da ćemo do kraja kampanje imati klizanje prema desnim temama, prema ustašama i partizanima, što je toksično za društvo. Kada se ide na fiksiranje neprijatelja, to je najlakša varijanta skretanja pozornosti javnosti s problema koji vas stvarno muče”, rekla je Holy.
Mi ne vidimo odgovore na važna pitanja nego samo dnevnopolitičke komentare?
#related-news_0
“Dok su na razini EU za vrijeme europske kampanje dominirale teme o klimatskim promjenama i migracijama, u Hrvatskoj smo se bavili starim društvenim podjelama, tko je kriminalac – oni su se ponašali kao da se radi o parlamentarnim izborima, što je pogrešno. Frakcije socijalista i pučana u mnogim su temama dužne surađivati. Bez toga nema smisla zadržati temu EU kao progresivnog društva. Drago mi je što populističke opcije nisu postigle baš dobar rezultat. Populizam sa sobom nosi bezsadržajnu politiku, fokus se tu miče od stvarne politike ka estradizaciji. Kampanja Kolinde Grabar- Kitarović i njen odlazak u SAD pretvorili su se u spektakl koji je potpuno ispražnjen od ikakvog političkog sadržaja. Ona obilazi skupove Hrvatske bratske zajednice, mladih poduzetnika… Prikuplja glasove. Sve je to usmjereno na privlačenje pozornsti medija. To je društvo spektaKLA, njen je mandat obilježen infotaimentom”, kazala je Holy.
Kada je u pitanju mirovinska reforma, mislite li da sustav treba reformirati?
#related-news_0
“Mislim da nije za očekivati da imamo referendum s predsjedničkim izborima, to ne bi odgovaralo HDZ-u. Da smo išli na referendum, on bi se lako pretvodio u svojevrsno izjašnjavanje o nepopularnosti vlade, jer se radi o vladinoj politici. Sindikalni čelnici koriste retoriku toga koliko je prikupljenih potpisa u odnosu na broj glasova koje je HDZ osvojio. Velik problem dogodio se kada je Hrvatska pristala na ucjene MMF-a i Svjetske banke, kada smo išli na sustav mirovinskih stupova. Mislim da je tako država ostala bez velikog dijela financijskog kolača, jer su čak i stručnjaci iz Svjetske banke rekli da je ovakav sustav održiv tek nakon 40 godina, i zato se velik broj država vratio na prethodni sustav. Zato midlim da bi Hrvatska trebala slijediti primjer tih država, ali treba im dati priliku da svatko odluči želi li zadržati ovaj sustav u kojem je trenutno. Svakome treba dati pravo izbora”, zaključila je Holy.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
