Poražavajući rezultati iz državne mature, u jesenskom roku. Čak 5178 maturanata nije uspjelo položiti državnu maturu, većinom učenika strukovnih škola. To i ne čudi, jer strukovnjaci i bez položene državne mature mogu nastaviti obrazovanje.
Nikad više maturanata najesen nije ”lovilo” prolaz državne mature. I nikad ih više nije palo. Od pet tisuća učenika, njih 1692 nije položilo ispit iz matematike, za 807 maturanata koban je bio hrvatski jezik, ocjenu nedovoljan iz informatike je dobilo čak 120 od 196 učenika, a maturanti se nisu iskazali ni u znanju fizike.
U zadarskoj strukovnoj školi, i iz drugog pokušaja, deset učenika nije položilo državnu maturu. Pa je procedura jasna.
”Oni koji nisu prošli ni ljetni ni jesenski, proceduralno moraju ići dogodine s plaćanjem u Split, što se tiče našeg dijela države”, kazao je Denis Prusac, v.d. ravnatelja Tehničke škole Zadar.
Istu sudbinu dijeli i 181 maturant iz gimnazija. Godinu dana gimnazijalci koji nisu položili državnu maturu, u stanju su mirovanja. I bez mogućnosti upisa fakulteta.
No, strukovnjaci tu mogućnost imaju. Iako, bez položene mature, nudi im se upis u niz privatnih i javnih Veleučilišta i Visokih škola, diljem Hrvatske. No, potreban je novac.
Uz 15 do 30 tisuća kuna za godišnju školarinu, moraju položiti i prijamni ispit. A da je obrazovanje moguće nastaviti bez državne mature, vidljivo je i na web stranicama većine visokoškolskih ustanova. Iako se resorna ministrica Blaženka Divjak s tim ne slaže.
”Matura mora biti dio tog cijelog procesa provjere, ne zbog toga jer je to 100 posto tako napisano u Zakonu nego zato jer nam to garantira da učenici koje upisujemo i postaju studenti, imaju realne šanse da to obrazovanje završiti u skladu s rokovima”, rekla je Divjak.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje priopćilo je: ”Smanjenje ulaznih kriterija u budućnosti može uzrokovati i daljnje povećanje stope odustajanja od studija i time, narušavanje kvalitete visokog obrazovanja. Visoka učilišta trebaju poslati jasnu poruku da brinu o kvaliteti kako ulaznih kriterija, tako i kvaliteti programa uopće.”
No, osim apela, izričite zabrane nema. Pa privatne obrazovne ustanove to koriste. ”Naravno da ovakvo nesređeno stanje, zbog dva kolidirajuća Zakona, njima osobito odgovara jer onda mogu upisati i one koji zapravo nemaju završenu državnu maturu”, rekao je Sven Marcelić.
I nije to jedini obrazovni problem. ”Da su i svi ovi koji su sada bili na maturi položili, još uvijek bi ostalo šest sedam tisuća nepopunjenih mjesta jer je previše, prevelike su kvote”, kaže Divjak.
To se, kaže, mora regulirati. Dovesti u realno stanje i uskladiti s nacionalnim ciljevima obrazovanja, piše Dnevnik.hr.
