Šefovi najjačih umirovljeničkih stranaka već neko vrijeme razmišljaju o ujedinjenju u jednu stranku i o zajedničkom izlasku na buduće parlamentarne izbore sa SDP-om. O toj smo temi, kao i drugim inicijativama kojima se bave, razgovarali sa Silvanom Hreljom, predsjednikom Hrvatske stranke umirovljenika.
Već je najavljena inicijativa HSU-a, Stranke umirovljenika, Bloka umirovljenici zajedno. Koji su vam planovi?
“Dugo traje to razmišljanje. Građani i umirovljenici žele zajednistvo, dalo to rezultata ili ne. Na našim tribinama se građani starije dobi zalažu za ujedinjenje umirovljeničkih stranaka, a to je težak zadatak jer su predsjednici dijela drugih stranaka bili u HSU. Stranke su našle zbog nezadovoljstva, i tome nema alternative”, kazao je Hrelja.
“Dogovorili smo da ćemo se naći i prezentirati tko ima kakvu organizaciju, što pokrivamo, predstaviti i stvarne brojke o tome kako stranke stoje na terenu. Središnji odbor HSU-a poslao je javni poziv svim umirovljeničkih stranaka, kojih ima više od 15, i mi moramo obuhvatiti sve. U pozivu stoji da će HSU donijeti statutarnu odluku da svima, i na nacionalnom i na lokalnom nivou, ponuditi mjesto u proširenom predsjedništvu stranke, ali pod uvjetom da se te stranke ugase, jer previše stranaka zbunjuje glasače i rasipa glasove. Želja je da svi zajedno djelujemo pod zastavom HSU-a”, rekao je Hrelja.
BUZ je bio do sad partner s HDZ?
“Lazar Grujić koji je na čelu BUZ-a krenuo je od SDP-a, pa HSU-a, pa u Umirovljenici zajedno. BUZ je bio dio Domoljubne koalicije. Mi smo SDP-ov partner, podržavamo ih. Predsjednik BUZ-a je svjestan da treba voditi stranku kako ja vodim, jer ako će je voditi onako kako je on vodi BUZ mogu samo propasti, to su njegove riječi”, naglasio je Hrelja.
Glavni im je cilj, kaže, pitanje obiteljskih mirovina.
VEZANA VIJEST
“Sve ovo je pod jednim ciljem, zahvat u mirovinskom sustavu koji se odnosi 200.000 obiteljskih mirovina. Želimo urediti obiteljske mirovine prema zapadnoeuropskom modelu, da dvoje koji imaju zajedno 80 godina staža, da određeni postotak mirovine preminulog dobije supružnik koji ga je nadživio, ili, ako je druga mirovina značajno veća, da se svoje odrekne, a dobija 70 posto mirovine bračnog druga. Takav model ima Slovenija i većina zapadnoeuropskih zemalja. Kaže se da nema novca, ali mislim da nema političke volje. Tim se ljudima devalviraju uplate doprinosa tijekom 80 godina, nije fer ne dati im ono što je pokriveno doprinosima”, smatra Hrelja.
Pavić kaže da je trećina umirovljenika nije odradila radni staž od 40 godina?
“Puni radni staž za žene je 35 godina. No, puni radni staž više ne postoji, manipulira se podacima, kao i da je prosjek staža hrvatskih građana 30 godina. Onima koji su otišli u mirovinu 2019. godine prosjek staža je 34 godine i 6 mjeseci. To je porast i rezultat dosadašnjih reformi. U staž hrvatskih građana ne ulazi staž iz Njemačke, Austrije, nego samo staž iz Hrvatske. Mi nemamo podatke o 4.5 milijarde kuna inozemnih mirovina. Samo 2015. godine je napravljena razmjena podataka zbog isplate božićnica, da ne bi oni s velikim mirovinama iz inozemstva dobili veće božićnice, jer u hrvatskoj primaju manji dio mirovine”, navodi Hrelja.
U Saboru bi za mjesec dana trebalo biti riječi o izmjeni mirovinskog osiguranja, čime bi se uvažili prijedlozi inicijative 67 je previše.
“To je trik, zamka. Narvno da Vlada ne želi referendum, jer bi to bio referendum o povjerenju Vladi, i imao bi loš rezultat po Vladu. Tu se krije zamka, nudi se nešto na dugom štapu. Mi ćemo samo uvesti smanjenje penalizacije i rad do 65. To će vrijediti dvije godine”, kazao je Hrelja.
Na pitanje želi li Vlada samo kupiti vrijeme, Hrelja se složio.
“Ministarstvo uprave je prvo reklo da im treba 150 milijuna kuna za višak službenika koji su blizu 65. godine, a nakon toga dolazi to da bi se rad produžilo do 68. godine. Mislim da će protiv toga biiti HUP, konačno da budu protiv nečega što stiže iz Vlade, jer treba donijeti neku fiksnu granicu. Nema potrebe za izmjenama zakona o radu, jer je tržište već liberalizirano i umirovljenici mogu raditi nakon 65. godine ako žele. Treba rad umirovljenika sasvim liberalizirati, zašto ograničenje na 4 sata? Oni plaćaju doprinose”, kazao je Hrelja.
Rekao je i kako neće glasati za izmjene zakona o radu, a ako sindikati podrže zakon o mirovinama, onda će ga i oni podržati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
