Možda bi se moglo uštedjeti na bolovanjima - jer Hrvati sve više izostaju s posla zbog bolesti. Kako sezonski, tako i kronično. Statistike jasno pokazuju rast broja dana bolovanja, što budi sumnju u dio opravdanosti istih. HZZO je u prvih šest mjeseci zaključio da je čak 40% bolovanja - neopravdano.

Čekaonice u ambulantama ovako izgledaju samo na blagdan.

Jer, ako je suditi po podacima HZZO-a, inače su pune radnika. Opravdano ili neopravdano – kako za koga.

Liječnike pak rast broja dana bolovanja ne čudi iz nekoliko razloga – starosti populacije, kroničnih bolesti, ali i dugih lista čekanja. No, zloporabu pokušavaju svesti na minimun.

“Pacijent uvijek ima osobnu procjenu koje nije uvijek u suglasju s optimalnom potrebom. Zato postoji liječnici i odnos bolesnika i liječnika gdje se zajedničkim naporom iznađe optimalni način zdravstvene potrebe”, objašnjava liječnica Venija Cerovečki Nekić. 

Sve to procjenjuje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji je u svemu uočio neka ponavljanja.

“Stopa bolovanja raste od 2015. godine i tijekom 2018. samo na naknade HZZO je potrošio milijardu i pol kuna”, kaže glasnogovornik u HZZO-u Nenad Korkut.

Zato su oformili timove za kontrolu. 

“Koji se bave samo bolovanjem. U prvih šest mjeseci bilo ih je 20.000, a zaključeno je 38 posto.”

Na gubitku su i poslodavci na čiji teret dnevno izostane 28.000 osoba, što je 5,5 posto više nego lani.

“Poslodavci dnevno gube 3 milijuna kuna, a godišnje milijardu kuna. To je podatak nad kojim se moramo zamisliti i vidjeti kako tome stati na kraj”, smatra Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Zato predlažu da se smanji maksimalan broj dana bolovanja na teret poslodavca te da se u prvih pet dana pokuša destimulirati bolovanja.

Takozvana lažna bolovanja ne koriste ni poslodavcima ni radnicima jer veći troškovi za jedne, znače manju plaću za druge.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram