Gost N1 Studija uživo bio je Marin Strmota, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Na funkciju državnog tajnika u resornom ministarstvu Marin Strmota ostavku je dao prije više od godinu dana, ali tek nedavno je imenovana njegova zamjena.
“Ne znam što se radilo godinu i pol dana. Promijenila se i ministrica. Čeka se nekakva strategija. Rekao bih da je status quo po pitanju demografske politike. Ne vidim pomake u konkretnoj demografskoj politici.”
A o demografskoj situaciji, kaže, najbolje govori statistika.
“Statistika kaže da u prvih sedam mjeseci 2019. najniži broj rođenih ikad. To je 420 djece manje rođeno nego prošle godine. Nažalost, ove godine vjerojatno ćemo imati najmanji broj rođene djece ikada, negdje oko 36.000. Već i to govori da se na tom planu ništa ne radi. Nešto se čeka, a što se čeka – nadam se da nisu izbori.”
Komentirao je i činjenicu da je Dubravka Šuica izabrana za potpredsjednicu Europske komisije za demografiju i demokraciju.
“Volio bih vidjeti da na čelu jednog tako važnog resora sjedi nekoliko stručnjaka. Spajanje demokracije i demografije mi je upitno. Bojim se da će se kompleksnom pitanju demografije pristupiti samo s područja demokracije, u smislu useljavanja i prava useljenika, a to nije dobar pristup, to je površan pristup.”
Upitan što bi Hrvatska Europskoj uniji mogla “ponuditi” po pitanju demografije kad imamo demografsku sliku kakvu imamo,
“Ne znam što bismo mi mogli pokazati kad imamo najgoru demografsku sliku u Europskoj uniji. Možda bismo mogli poslužiti kao laboratorij, mala smo zemlja s malim brojem ljudi u odnosu na druge zemlje članice – kako uvoditi i implementirati javne politike, obiteljske politike, populacijske politike.”
Temeljnim problemom na području demografije smatra “političku kratkovidnost”, koja, smatra Strmota, šteti razvojnim procesima.
“Demografska politika zahtijeva širi pristup – i ekonomski, ali i socijalni pristup spram mladih ljudi, obitelji, djece. Neki oblik pozitivne diskriminacije, čak promjene cijele paradigme po pitanju imanja djece. Mislim da je to izazov cijelom europskom društvu. Velik broj ljudi više troši na kredite za automobile, nego što troši na djecu. To nam pokazuje kao da je društvo samo po sebi zalutalo. Ne moramo svi imati djecu, ne želimo svi imati djecu, ali svi očekujemo da nam sustavi funkcioniraju po pitanju međugeneracijske solidarnosti, ali ti sustavi ne drže više vodu – od mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog – sve manje djece, sve više starijih”, kaže Strmota.
Razočaran je pristupom demografskoj politici.
“Pristup demografskoj politici shvaća se olako i na jedan način ismijava. Poima se kao politika milosrđa, da je to zapravo bacanje novca, da se daje novac za ‘štancanje’ djece.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
