Odgovorno izvještavanje medija može pomoći u prevenciji samoubojstva, a preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se ne objavljuju detalji, fotografije i oproštajna pisma, istaknuto je u utorak na okruglom stolu "Partnerstvo s medijima u prevenciji suicida".
“Na cijelom svijetu više ljudi umre od samoubojstava, nego od ubojstava i terorizma zajedno”, istaknula je profesorica Nataša Jokić Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Naglasila je da je iznimno zabrinjavajući trend porasta razmišljanja o samoubojstvu kod mladih i među školskom djecom počevši od onih već i u petom razredu osnovne škole.
Kao ilustracija tog problema, predstavljen je i podatak MUP-a da je tijekom prošle godine broj izvršenih samoubojstava djece i mladih do 25 godina porastao s 33 na 48, odnosno za čak 45 posto.
Promjene i pritisci u društvu, a naročito utjecaj novih medija i društvenih mreža te sve izraženije vršnjačko nasilje glavni su uzroci suicida ili promišljanja o samoubojstvu kod mladih , istaknuo je Domagoj Štimac, zamjenik ravnateljice zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece i mladih.
Izbjeći tabloidno izvještavanje
“Promjene u društvu se događaju jako brzo. Informacija je danas gotovo trenutna. Djeci je dostupno sve pa i ono što ne bi trebalo biti dostupno, a to ni roditelji niti druge institucije ne mogu spriječiti. Pretjerana izloženost informacijama djecu čini napetijom, razdražljivom, emocionalnom nezrelijom i neotpornijom”, naglasio je Štimac.
Istaknuo je i potrebu da se mediji u izvještavanju o samoubojstvu trebaju usmjeriti na prevenciju i pravovremenu pomoć te istovremeno izbjeći tabloidno izvještavanje.
Profesorica novinske etike na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović naglasila je jednostavno pravilo koje bi trebali primjenjivati svi mediji – da se o samoubojstvu ne izvještava.
“U klasičnim medijima se sve manje izvještava o samoubojstvu, ali to se, nažalost, sada čini u elektroničkim medijima, portalima i društvenim mrežama. Izvještavanje o samoubojstvu je stigmatizacija obitelji, ali i žrtve. Niti jedan novinarski kodeks ne opravdava izvještavanje o samoubojstvu”, naglasila je Vilović.
Bez detalja, fotografija, oproštajnih pisama…
Istaknuto je i kako mediji u izvještavanju o suicidu ne bi smjeli objavljivati detalje, fotografije i oproštajna pisma, davati pojednostavljena objašnjenja, senzacionalističko izvještavati niti koristiti religijske i kulturne stereotipe i ukazivati na krivicu, a o standardima takvog izvještavanja govorile su i Katja Kušec iz Agencije za elektroničke medije i Ivana Paradžiković, urednica na Novoj TV.
Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Ivana Portolan Pajić najavila je kako su u pripremi posebne edukacije za medije temeljene na preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koje bi se mogle primjenjivati već iduće godine, a pročelnik Vjekoslav Jeleč naglasio je potrebu zajedničkog pristupa u ulaganju u mentalno zdravlje društva.
“Ovim putem želio bih naglasiti važnost suradnje svih dionika u prevenciji samoubojstva, a predstavnike medija pozvati na suradnju s našim zdravstenim ustanovama kada je u pitanju izvještavanje o samoubojstvima”, rekao je Jeleč.
Okrugli stol, u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, organizirali su Grad Zagreb i Centar za zdravlje mladih.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.
