Gost Dnevnika u 18 bio je predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša.
Premijer Andrej Plenković prošli tjedan za saborskom govornicom najavio je povećanje plaća državnih i javnih službenika za 6,12 posto. Na tu ponudu sindikati javnih službi odgovorili su zahtjevom za povećanje plaća od 18,3 posto. Borisa Plešu pitali smo kako Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika gleda na ponudu premijera.
“Podsjetit ću vas da smo mi obavili rundu razgovora s Vladom i onda je premijer u Saboru izašao s tim prijedlogom povećanje osnovice za 6,12 posto. Svako povećanje je prihvatljivo nakon godina krize. Očekujemo otvaranje sljedeće runde pregovora, na kojima će se razgovarati ne samo o osnovici, nego i o drugim materijalnim pravima koja su regulirana kolektivnim ugovorom – božićnica, regres, topli obrok, zdravstveni pregledi.”
VEZANA VIJEST
Kazao je da ne bi licitirao sa zahtjevima.
“Pričekajmo. Ovo je dobra startna osnove i kroz pregovore ćemo vidjeti što se još može, ako se može, dogovoriti. Ukoliko ne, idemo na sindikalna tijela koja će imati zadnju riječ.”
Sindikati javnih službi, osim povećanja plaće od 18 posto, traže i veće koeficijente, kao i 13. plaću. Pleša kaže da su ta materijalna prava dio zahtjeva i sindikata državnih službeika.
“Sve to imamo i mi u svom kolektivnom ugovoru i sva ta pitanja će se otvarati u pregovorima”, kazao je.
Hoće li državni službenici u štrajk?
“Štrajk se uvijek stigne organizirati u slučaju da proces kolektivnih pregovora ne uspije. Ako se dvije strane ne dogovore, otvara se proces mirenja i onda se u procesu mirenja ili dogovara ili ne dogovara. Ako do dogovora ne dođe, otvaraju se mogućnosti za štrajk.”
#related-news_0
Na pitanje ima li razumijevanja za štrajk učitelja i nastavnika, Pleša je kazao:
“Ono što se nudi kroz poreznu reformu zaposlenici u javnom sektoru percipiraju da je tome tako. Međutim, mi imamo potpisane sporazume koji na neki način određuju kad će se plaće povećavati i pod kojim uvjetima. Primjerice, 2014. godine rušeni su koeficijenti za tri posto kompletnom javnom sektoru, i u državnim i javnim službama. Mi smo u pregovorima htjeli podići koeficijente za tih tri posto da bismo došli na nulu. No Vlada je tad rekla – nećemo s tim, idemo s osnovicom. Otprilike je to jednaka masa novca, ali bi bilo važnije da su se digli koeficijenti.
Sad imate situaciju da se ministrica obrazovanja jako zalaže za svoj sektor, što je za pozdraviti. Međutim, u Ministarstvu obrazovanja rade i državni službenici, ali ja nisam čuo niti jednu riječ o korekciji plaća za državne službenike koji rade u Ministarstvu obrazovanja.”
#related-news_0
Zašto je tako teško uvesti red u sustav plaća?
“Najviše vremena treba da se sve to analizira. Koeficijenti su se korigirali na razne načine, kroz sistem – tko je politički jači, taj je uspio bolje riješiti stvari u svom resoru. Onda se sistem dovede u pitanje i onda eskalira u situaciju koju imamo u cijelom javnom sektoru.”
Upitan smatra li da će se koeficijenti posložiti u mandatu ove Vlade, odgovara:
“Treba cijeniti namjeru Vlade da to napravi. Hoće li stići do kraja mandata, teško je spekulirati. Sljedeće godine Hrvatska predsjeda Europskim vijećem, bit će puno posla na kojem će biti angažitrani i državni službenici koji će sve to pratiti. Ali pokretanje procesa, to je već velika stvar.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
