Iz Hrvatske udruge banaka odgovorili su na upit N1 televizije oko izjava suca Trgovačkog suca, Radovana Dobronića, koji je gostujući u Točki na tjedan Nataše Božić rekao da su banke najveći kočioničari razvoja u Hrvatskoj.
„Stabilnost bankarskog sustava je konstanta koja je poboljšavala percepciju Hrvatske u očima investitora kroz razdoblje nepovoljnih gospodarskih rezultata, a zadržana je i u recentno doba gospodarskog uzleta. Na dugogodišnjem iskustvu stabilnog financijskog sustava poslovni sektor temelji svoja očekivanja i za budućnost. U njima prevladavaju neupitna dostupnost financijskih proizvoda i usluga po konkurentnim cijenama što olakšava donošenje investicijskih odluka, ali nije jedini faktor odluke.
VEZANE VIJESTI
Razvijanje poduzetničkog duha u društvu uključuje široko područje djelovanja – od stvaranja poticajne društvene klime za nastanak poduzetnika, prihvaćanja neuspjeha bez osude društva, brzog uklanjanja neuspjelih poduzeća i oslobađanja prostora za potencijalno uspješnija, organizacijsku i administrativnu podršku malima i početnicima, pa sve do financiranja poduzetničkih pothvata u inicijalnoj fazi i fazi izlaska na tržište.
Komercijalne banke svugdje u svijetu moraju biti relativno konzervativne jer raspolažu sredstvima klijenata u vidu depozita koji time žele višu razinu sigurnosti u odnosu na druga ulaganja s mogućnošću većih prinosa. Stoga se ulaganja banaka usmjeravaju u dužničke instrumente, kredite, uz poštivanje visokih zahtjeva za upravljanje rizicima. Visoko rizični projekti, kakvi su po prirodi početnički projekti, imaju specijalizirane financijere – poslovni anđeli, fondovi rizičnog kapitala, EU fondovi.
Valutna klauzula postoji u mnogim državama članicama EU, a i šire, i njome se omogućava klijentima niža kamatna stopa radi djelomičnog preuzimanja rizika za razliku od kredita s fiksnom kamatnom stopom koji su nekada za korisnika „skuplji“. Ustavnost valutne klauzule kod nas potvrdio je Ustavni sud RH svojom odlukom. Valutni rizik s eurskim kreditima nije velik jer Hrvatska već niz godina ima pozitivan saldo na tekućem računu platne bilance. Problem može nastati ako nam se dogodi negativan saldo nekoliko godina za redom zbog, primjerice, manjih prihoda od turizma. U tom slučaju HNB bi intervenirala sredstvima iz deviznih rezervi.
Zaključno, u istraživanjima u vezi povjerenja građana u institucije, banke su često na sredini te ljestvice, za razliku od, primjerice, političkih stranaka, javne uprave, vlada, koje su u donjem dijelu skale. Percepcija u javnosti možda jest takva da je povjerenje u banke poljuljano, no važno je istaknuti da je povjerenje u stabilnost financijskog sustava oduvijek bilo visoko. Građani možda nemaju visoko povjerenje u cjelokupni bankarski sustav, no vjeruju banci s kojom posluju.
Banke u RH daju bitan doprinos rastu i razvoju društva, bankama je u interesu da se gospodarstvo razvija te je njihovo poslovanje neodvojivo od ekonomskog okruženja unutar kojega posluju“, odgovorili su iz HUB-a za N1.
Gostovanje suca Dobronića u Točki na tjedan možete pročitati OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
