Europska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola. "Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni", objavila je Komisija u priopćenju.
Komisija dodaje da će Hrvatska “trebati nastaviti primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice, upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni”.
“Komisija također danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora”, dodaje se u priopćenju.
Hrvatske napore na ispunjavanju šengenskih uvjeta pohvalio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
“Pohvaljujem Hrvatsku za njezine napore i ustrajnost da ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.
Sličnu poruku poslao je i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.
“Schengen je jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća u europskim integracijama. Ali njegova snaga uvelike ovisi o njegovoj inkluzivnosti – sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati. Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”, rekao je Avramopoulos.
Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.
U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora.
Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.
Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.
Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.
Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.
Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije.
Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.
Niz preduvjeta za ulazak u Schengen
Za ulazak u šengenski prostor potrebno je ispuniti niz preduvjeta, među inima preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica te izdavati šengenske vize u ime ostalih država članica toga prostora. Zatim je potrebno uspostaviti učinkovitu suradnju sa sigurnosnim tijelima članica toga prostora kako bi se sačuvala visoka razina sigurnost nakon što se ukinu granične kontrole sa zemljama Schengena. Država koja želi biti dio toga prostora mora biti u stanju potpuno provoditi šengenski zakonik, što uključuje kontrolu granica na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, policijsku suradnju i zaštitu osobnih podataka.
Također mora biti uvezana u Schengenski informacijski sustav (SIS), najrašireniji i najveći sustav razmjene informacija o sigurnosti i upravljanju granicama u Europi. SIS omogućava nadležnim državnim tijelima, poput policije i graničnih službi, da unose i imaju pristup upozorenjima o određenim osobama ili predmetima. Ta upozorenja ne sadrže samo podatke o nekoj osobi ili predmetu, primjerice o ukradenom automobilu, nego i uputu što učiniti s njima kada se pojave na vanjskoj šengenskoj granici.
Komisija prije ulaska neke zemlje u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola provodi tzv. “šengensku evaluaciju”, a povremeno i nakon toga kako bi provjerila provode li se korektno šengenski zakoni.
Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.
Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.
Predsjednik vlade Andrej Plenković je krajem rujna u Bruxellesu izjavio da u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kada će Hrvatska ući u šengenski prostor te da je cilj “dobiti ove 2019. godine pozitivnu ocjenu Europske komisije da je Hrvatska ispunila sve kriterije”.
“Za nas je u ovom trenutku politički bitno da to bude ostavština Junckerove Komisije kada je riječ o hrvatskom ulasku u Schengen i nakon toga procedura se seli u Vijeće EU-a”, rekao je Plenković
“Europska komisija treba se oduprijeti pokušaju politizacije procesa ulaska Hrvatske u Schengen od strane slovenskih zastupnika, mora ostati politički nepristrana, te na temelju objektivnih mjerila donijeti odluku o tehničkoj spremnosti RH za ulazak u Schengenski prostor”, zajedničkim su pismom Europskoj komisiji poručili svi hrvatski zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu.
Priopćenje predstavlja zajedničku reakciju na pismo dijela slovenskih zastupnica i zastupnika Komisiji, u kojem izražavaju sumnju o sposobnosti Hrvatske za pristup Schengenu.
VEZANA VIJEST
“Hrvatska je zadovoljila sve tehničke uvjete te sukladno tome očekujemo zeleno svjetlo Komisije za naš ulazak u Schengen, zakazan za sutra, 22. listopada”, istaknulo je svih jedanaestero hrvatskih zastupnica i zastupnika.
“Potencijalna odgoda zbog političkih pritisaka te neargumentiranih sumnji u tehničku i pravnu spremnost RH za Schengen naštetila bi kredibilitetu Komisije, ali i povjerenju građana Europske unije.
Schengenski prostor jedno je od najvažnijih postignuća Europske unije. Sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala unutar Schengenskog prostora osigurat će bolju prometnu povezanost, jačanje vanjskih granica te jednostavniju gospodarsku suradnju Hrvatske i ostatka EU. Ulazak Hrvatske u Schengeski prostor stoga je u interesu Republike Hrvatske, Republike Slovenije, ali i EU u cjelini”, istaknuto je u priopćenju koje potpisuju Biljana Borzan, Valter Flego, Predrag Fred Matić, Tonino Picula, Karlo Ressler, Ivan Vilibor Sinčić, Tomislav Sokol, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić i Željana Zovko.
Jedanaestero hrvatskih zastupnica i zastupnika u zajedničkom pismu Komisiji podsjećaju da je Hrvatska u razdoblju od 2016. do 2019. ispunila sve tehničke uvjete za pristup Schengenu, što je već potvrdila Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije. Također, Europska komisija pod vodstvom predsjednika Junckera još od 2015. aktivno prati tehničku spremnost RH za pristupanje Schengenskom prostoru, sukladno čemu ima apsolutni legitimitet donošenja konačne odluke.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram