Hrvatska komora arhitekata reagirala je na loš rejting Hrvatske u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola.
“Obistinila su se, na žalost, brojna upozorenja Hrvatske komore arhitekata (HKA) i struke da će na najnovijoj ljestvici Doing business Svjetske banke u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola Hrvatska stajati vrlo loše. Prije dvije godine bili smo 126. u ovoj kategoriji, a sada smo 150. od ukupno 190 zemalja na ljestvici.
Dogodilo se točno ono na što smo upozoravali ministra Štromara i na što smo davali primjedbe resornom ministarstvu, a to je da predloženi sustav eDozvole i izmjene Zakona o gradnji nisu dobri i da neće podići rejting Hrvatske na ljestvici Svjetske banke niti će olakšati poslovanje investitorima”, rekla je predsjednica Hrvatske komore arhitekata, dr. sc. Željka Jurković, dipl. ing. arh, reagirajući na najnoviju Doing business ljestvicu Svjetske banke.
Komora arhitekata sustavno je upozoravala resorno ministarstvo i ministra Štromara da sustav eDozvole od samog početka ne funkcionira zbog brojnih nedostataka i slabosti te da je iz prakse vidljivo da javnopravna tijela uopće nisu spremna za ovakav sustav.
Iz Komore arhitekata napominju da je ovo samo još jedan u nizu dokaza kakve su posljedice kada Ministarstvo graditeljstva ne sluša argumente struke.
Premda je ministar naglašavao kako provođenje sustava eDozvola u praksi donosi brojne prednosti poput smanjenja cijena i papirologije te značajnog pojednostavljenja procesa dobivanja građevinskih dozvola, ništa od toga što je obećavao nije se dogodilo.
VEZANE VIJESTI
Tako primjerice pravne osobe (investitori) uopće ne mogu putem eDozvole poslati zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole, nego ga i dalje moraju nositi u pisarnicu u tiskanom obliku, navode iz HKA.
“Već iz ovog primjera sasvim je jasno da tvrdnja ministra Štromara da je uvedena potpuna digitalizacija u građevinski sektor nije istinita. Umjesto toga zakonske izmjene su dodatno ojačale moć birokracije”, istaknula je predsjednica HKA Jurković.
Naime, izmjene Zakona o gradnji nisu otklonile dotadašnju lošu praksu da investitor do kraja postupka, to jest do pred samo izdavanje građevinske dozvole, nije bio siguran je li građevina prema mišljenju upravnog tijela koje izdaje dozvolu, u skladu s prostornim planom ili nije, što je osnovni preduvjet izdavanja dozvole za gradnju.
Naime, članci 22. i 25. Zakona o gradnji su povećali moć administracije, to jest dali diskreciono pravo službenicima da u pojedinim situacijama, na samom kraju postupka, odlučuju o izdavanju ili neizdavanju građevinske dozvole.
Podsjetimo, kada je Vlada predlagala Zakon o gradnji u Saboru te tražila njegovo izglasavanje po hitnom postupku tada je naglašeno kako će provedba navedenih mjera rezultirat pozitivnim učinkom po RH na Doing Business ljestvici. Također, naglašeno je kako će se donošenjem predloženog zakona pojednostaviti, ubrzati i olakšati postupak ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola.
Posljedica nazadovanja u ovoj kategoriji na Doing business ljestvici na žalost je očekivani i logičan rezultat neuvažavanja struke i njezinih argumenata te očekujemo da će ministar za ovaj neuspjeh preuzeti potpunu odgovornost.
Podsjetimo samo, primjerice, na činjenicu da je u proceduri eSavjetovanja o Zakonu o gradnji pristiglo 813 primjedbi, a čak je 83 % njih odbačeno. Također, odbijeni su svi amandmani na prijedlog izmjena Zakona o gradnji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
