Sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić, poznat po presudi u slučaju "Švicarac" bio je gost intervju tjedna Točke na tjedan. Govorio je o ovrhama i radu javnih bilježnika.
U razgovoru je istaknuo i sljedeće:
“Dat ću i drugi primjer. U slučaju telekomunikacija. Općinski građanski sud u Zagrebu je donio jednu vrlo dobru presudu, mislim da je postala pravomoćna. Radilo se o onom tipu ugovora koji se u telekomunikacijskom sektoru sklapao obično na dvije godine. U takvim ugovorima obično postoje odredbe da ako potrošač otkaže ugovor prije isteka dvije godine, da firma ima pravo do ostatak ugovorenog razdoblja naplaćivati obavezni paušal.
Firma u tom slučaju ima pravo na naplatu ugovorne obveze, ali se postavlja pitanje koliki je to iznos koji je primjeren. Ako je potrošač konzumirao dva mjeseca, a ostalo mu je 22 mjeseca za platiti, to na kraju bude jako veliki iznos ipak, za uslugu koju ipak ne koristi.
VEZANA VIJEST
I onda se postavilo pitanje je li to pretjerano strogo, nepravično i tako dalje. I Općinski sud je jako dobro rekao da takva odredba nije u redu, da se ne može primjenjivati.
Sad bi trebalo uzeti presudu Općinskog suda u Zagrebu, svi javni bilježnici je moraju imati pred očima i prema tome oni moraju paziti da se to ne ponavlja.
Ta presuda se ne poštuje, ne možemo s njom postupati tako da bacimo kamen u vodu i čekamo da se voda smiri. To je pitanje riješeno i oni na to nemaju pravo. Ako inzistiraju na ugovornoj kazni, a oni nisu izmijenili opće uvjete – makar i malo – u duhu te presude, onda neka idu redovnom tužbom i tamo dokazuju što god žele.
Vratimo se na način rada javnih bilježnika. Postojeći zakon nije toliko loš, ali se ni on ne poštuje. Radi se o tome da je Ovršni zakon definirao pojam vjerodostojne isprave.
Ona je knjigovodstvena isprava, ali ne bilo koja i ne bilo kakva, nego ona u kojoj kaže da je vjerodostojna isprava takva isprava iz koje se vidi što je predmet obveze te vrijeme i mjesto ispunjenja.
Sada se u velikom broju slučajeva najčešće događa da velike firme podnose samo neki izvadak iz poslovnih knjiga iz kojih se osim nekih brojaka uopće ne vidi što je predmet obveze.
#related-news_0
Takvu ispravu javni bilježnici nisu smjeli prihvatiti kao vjerodostojnu i samo na temelju nje izdati rješenje. Oni su morali tražiti izvorni račun iz kojeg će biti vidljivo da se traži isplata za korištenje mobitela za mjesec ožujak i onda iza toga za mjesec travanj 2018., a da sve ovo drugo se traži ugovorna kazna. I znači, to se radi krivo.
Po mojoj procjeni je približno 30 posto ovih rješenja o ovrsi zapravo izdano nezakonito. Jer se javni bilježnici uopće ne osvrću na to, a nitko ih ne kritizira zbog toga.
Ja sam u svojim pojedinim presudama do sada jasno i glasno napisao da se neće priznati trošak ovršnog postupka u cijelosti, makar tužitelj može biti u pravu. To neće dobiti na teret tuženika, pa neka se on razračunava s javnim bilježnikom zašto su oni imali suvišan trošak.
Radi se o tome da je davno trebalo provesti jednu temeljitu kontrolu.
To je vrlo ozbiljan problem jer se radi o tome – na taj način su pojedini javni bilježnici, ne svi – posao ubrzali do te mjere da ima javnih bilježnika koji godišnje izdaju skoro 70.000 rješenja o ovrsi. Znači, to je više od 1.000 po svakom tjednu i kad se to računa, onda se dođe do zaključka da on svakih 5 ili 10 minuta izdaje jedno rješenje o ovrsi. Potpuno je jasno da to onda ne može kontrolirati, a očito ni ne želi.
Ne rade svi javni bilježnici jednako. Tu postoji element ili nekakvog zanemarivanja te zakonske odredbe. To je direktno kongentno pravo, tu se nema što tumačiti – moraju biti same isprave i osnovni računi su ti koji zadovoljavaju.
Svaki ovršni naslov nije komad papira, to je stvarna obveza i opasnost za onoga kome je nešto naloženo.
Može taj sustav funckioniratli, ali mora se odgovorno provoditi. A provodi se, između ostaloga, tako da čovjek ne može povjerovati dok ne vidi.
U jednom primjeru javni bilježnik je izdao rješenje o ovrsi protiv jedne banke na milijardu i 200 milijuna kuna. I onda kada se gleda na temelju čega je izdao, a u tom slučaju se radilo o jednostavnom d.o.o.-u, između ostalog su u tom slučaju postojala jedan, dva ili tri računa na kojima je taj direktor tog jednostavnog d.o.o.-a napisao da time izdaje račun kojim obračunava naknadu štete za psihičke boli vlasniku. I onda je izračunao tu naknadu za bol u iznosu nešto višem od 200 milijuna kuna, pa je to bila jedna stavka u tom ukupnom zbroju.
Ukratko rečeno, on je vrlo vjerojatno bio strahovito ljut na banku – vjerojatno je dobio prvi, inicijalni kredit, pa mu je banka uskretila daljnje kreditiranje, onda mu je vjerojatno cijeli posao propao.
Ali ako čovjek izdaje račun o ljutnji, onda javni bilježnik – ako mu sve jasno piše o čemu se radi – pa mora minimalno prelistati i odbiti to. Međutim, ništa.
Znači, javi bilježnik je potvrdio ovrhu na milijardu i 200 milijuna kuna?
Ma izdao je. Da je to postalo pravomoćno banka je istoga trena blokirana i tko kaže da cijela banka ne bi otišla u stečaj?
Naravno, onda bi oni došli svi skupa tražiti od suda da spašava situaciju, ali se tu zapravo radi o totalnoj neodgovornosti javnih bilježnika i prebacivanju odgovornosti na sud.
Javni bilježnici zabrinuti zbog novog Ovršnog zakona
U Hrvatskoj trenutno posluje 328 bilježnika. Povodom 25. godišnjica postojanja javnobilježničke struke u Hrvatskoj, koja je obilježena u subotu, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Zvijezdana Rauš-Klier poručila je:
#related-news_0
“Mi redovno uplaćujemo visoke iznose u državni proračun, sve naše usluge su transparetno kroz naše knjige i akte evidentirane. Znači, nema mogućnosti nikakve niti bi bilo tko od bilježnika se u to upustio, da se neke financijske stvari koje dolaze iz našeg protoka ne evidentiraju.”
Brine ih što bi novim Ovršnim zakonom trebali ostati bez dijela prihoda. Naime, rješenja o ovrhama trebali bi izdavati sudovi i time ih ostaviti bez poslova vrijednih stotine milijuna kuna. Iako je riječ o uputi s razine Europske unije, bilježnici žele ostati povjerenici suda. Kažu – da se ne bi opterećivali sami sudovi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
